Godina 2015. je godina požara, a to potvrđuju podaci Službe za spasavanje glavnog grada.
Požara je znatno više nego najkritičnije 2012. godine kada je gorjelo bukvalno u svakom gradu u državi, no za sada sve prolazi bez ljudskih gubitaka i velike materijalne štete.
Koliko je vatrena stihija opasna i gotovo nezaustavljiva upozorava nas iskustvo susjedne Hrvatske u kojoj je nedavno u požaru bukvalno zbrisano drveće i rastinje na Pelješcu.
Eksperti kažu da su među vodećim izazivačima požara piromani i nesavjesni građani.
Ova 2015. je godina rekorda po broju požara na teritoriji opštine Podgorica i ta brojka značajno premašuje onu iz 2012. koja je do sada bila najteža za podgoričke vatrogasce a koja će se pamtiti po velikom požaru koji je gotovo u potpunosti uništio stabla i vegetaciju u gradskom parku pod Goricom i ozbiljno zaprijetio obližnjim kućama.
„Do jutros smo na teritoriji glavnog grada imali preko 700 požara. Ako uzmemo kao parametar jul 2012. godine, za koju mi vatrogasci kažemo da je bila jedna od težih u Crnoj Gori i u opšte na teritoriji Podgorice kada su požari u pitanju, mi smo tada imali u čitavom julu 594 požara. Koliko je sada ozbiljna i dramatična situacija govori podatak da smo mi za 24 dana jula taj broj premašili za blizu 200 požara“, kaže komandir Službe za spasavanje od požara Aleksandar Čađenović.
Tomica Povic iz Podgorice dobro se sjeća velikog požara koji je prije tri godine izbio u selu Gornji Crnci u kojem se u tom trenutku u porodičnoj kući nalazila njegova majka. Kuće i imanja su spašeni samo zahvaljujući požrtvovanoj borbi mještana sa vatrom koja je trajala cijelu sedmicu jer je gašenje otežavao izuzetno jak vjetar:
„Taj prvi nalet požara mi mještani smo riješili zajedno tako što smo se bili organizovali da branimo granice tuda gdje je vatra i tada nije bilo važno čije je imanje nego da se vatra zaustavi da dalje ne prodire prema kućama . Mi smo se poptuno neformalno u ekipama raspoređivali da štitimo te granice imanja da se požar zbog jakog vjetra ne bi proširivao.Nekako smo uspjeli da odbijemo taj prvi nalet požara. Od tada smo se borili sa stihijom cijelih sedam dana. Svaki dan i noć smo tamo bili jer je vjetar bio tako snažan da je neprirodno jako gurao vatru i požar.“
Ekstremno visoke temperature, sasušeno rastinje i ljudski faktor su glavni uzročnici požara, navodi Komandir Službe za spasavanje od požara Aleksandar Čađenović:
„Mi smo apelovali u toku pripreme za požarnu sezonu svakodnevno smo preko medija i u neposrednoj komunikaciji sa građanima da očiste oko svojih imanja, pokose travu i urade sve da do požara ne dođe. Na žalost jako mali broj građana je to uradio i sada na žalost imamo situaciju kakvu imamo“, kaže Čađenović.
Crnogorska javnost još pamti slučaj od prije nekoliko godina kada su požari zahvatili i sjever.
Tada je u Mojkovcu na djelu uhvaćen vatrogasac piroman koji je palio požare u okolini a onda išao sa kolegama da ih gasi.
Piromanija je bolest i u psihologiji postoji definisan profil osobe koja ima tu nekontrolisanu potrebu da izaziva požare, kaže za naš program psihološkinja Aida Perović Ivanović:
„Primijećeno je kod piromana da su oni neposredno prije paljenja požara u nekom stanju velike uzbuđenosti, razdražljivosti, tenzije i neke nejasno definisane želje za osvetom. Oni ne znaju tačno kome se i zašto svete ali imaju poriv da se osvete kroz to što će zapaliti požare i na taj način uništiti neku privatnu ili društvenu svojinu.“
No, nijesu samo piromani problem.
Nesumnjivo postoje i oni sugrađani koji izazivaju požare iz čistog nemara, ne postojanja ekološke svijesti i svijesti o vrijednosti okoline u kojoj žive:
„Naprosto imaju slabo razvijenu društvenu odgovornost prema svemu što se oko njih dešava i oni nekako polaze od stava da ih baš briga i da su sebi najvažniji. Ipak, ne može vam na duže staze biti dobro ako uništavate stvari oko sebe ili vas baš briga za te stvari u široj ili bližoj okolini.“
Prema predviđanjima Hidrometeorološkog zavoda u sljedećih nekoliko dana temperature će i dalje rasti, pa su uz pojačanja vjetra, istakli opasnost od izbijanja i širenja požara.
Samo u posljednjoj sedmici zabilježeno je 280 požara od kojih su neki prijetili da se pretvore u stihiju ali su ozbiljnije posljedice preduprijedili vatrogasci.