Turska nije zatvorila vrata ulasku Švedske i Finske u NATO, ali želi pregovore s nordijskim zemljama i suzbijanje onoga što smatra terorističkim aktivnostima, posebno u Stockholmu, rekao je u subotu, 14. maja, glasnogovornik predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdoğan).
"Ne zatvaramo vrata. Ali mi u suštini pokrećemo ovo pitanje kao pitanje nacionalne sigurnosti Turske", rekao je u intervjuu za Reuters Ibrahim Kalin, koji je i glavni savjetnik predsjednika za vanjsku politiku.
Erdogan je iznenadio članice NATO-a i dvije nordijske zemlje koje traže članstvo rekavši u dan ranije, u petak, da nije moguće da Turska podrži proširenje alijanse jer su Finska i Švedska "domaćini mnogih terorističkih organizacija".
Bilo kojoj zemlji koja želi da se pridruži Sjevernoatlantskom savezu potrebna je jednoglasna podrška članica vojnog saveza.
Sjedinjene Države i druge zemlje članice pokušavaju razjasniti stav Ankare.
Švedska i njen najbliži vojni partner Finska do sada su ostali izvan NATO-a, koji je osnovan 1949. da bi se suprotstavio Sovjetskom Savezu u Hladnom ratu.
Dvije zemlje su oprezne u pogledu antagoniziranja svog velikog susjeda, ali njihova zabrinutost za sigurnost je porasla otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. februara.
Očekuje se da će Stockholm slijediti primjer Helsinkija i mogao bi podnijeti zahtjev za ulazak u vojnu alijansu od 30 zemalja u ponedjeljak.
Kalin je rekao da militantna Kurdistanska radnička partija (PKK) - koju su Turska, Sjedinjene Države i Evropska unija proglasile terorističkom organizacijom - prikuplja sredstva i regrutuje u Evropi i da je njeno prisustvo "snažno i otvoreno i priznato" posebno u Švedskoj.
"Ono što treba učiniti je jasno: moraju prestati da dozvoljavaju da predstavništva, aktivnosti, organizacije, pojedinci i druge vrste prisustva PKK... postoje u tim zemljama", rekao je Kalin.
"Članstvo u NATO-u je uvijek proces. Vidjet ćemo kako će se stvari odvijati. Ali ovo je prva stvar na koju želimo skrenuti pažnju svim saveznicima, kao i švedskim vlastima", dodao je on.
"Naravno da želimo da imamo diskusiju, pregovore sa švedskim kolegama."
Turska, druga po veličini vojska u NATO-u, službeno podržava proširenje otkako se prije 70 godina pridružila alijansi koju predvode SAD.
Godinama je kritizirala Švedsku i druge europske zemlje zbog njihovog postupanja s organizacijama koje Turska smatra teroristima, uključujući sljedbenike islamskog učenjaka Fethullaha Gulena sa sjedištem u SAD-u.
Član 5 osnivačkog ugovora NATO-a kaže da napad na bilo koju zemlju NATO-a treba posmatrati kao napad na sve. Dok Švedska i Finska već dugo imaju bliske odnose sa NATO-om, one nisu pokrivene njegovom sigurnosnom garancijom.
Turska je kritizirala rusku invaziju, pomogla je u naoružavanju Ukrajine - koja nije u NATO-u - i pokušala olakšati razgovore između strana, ali se protivi sankcijama Moskvi.
Želi da se NATO "pozabavi zabrinutošću svih članica, a ne samo nekih", rekao je Kalin.
Upitan da li Turska riskira da bude previše transakcijska u vrijeme rata, i kada finsko i švedsko javno mnijenje favorizira članstvo u NATO-u, on je rekao: "Sto posto naše populacije je veoma uznemireno prisustvom PKK i FETO (gulenista) u Europi."
"Ako oni (Finska i Švedska) imaju javnost zabrinutu za svoju nacionalnu sigurnost, mi imamo javnost koja je jednako zabrinuta za našu vlastitu sigurnost", rekao je. "Moramo ovo sagledati s obostrane tačke gledišta."
Kalin je rekao da oštra kritika Rusije na račun Finske i Švedske zbog njihovih planova nije faktor u stavu Turske.
