S obzirom na to da su Finska i Švedska spremne da podnesu zahtjev za članstvo u NATO-u, Rusija je rekla da će njen odgovor na pridruživanje nordijskih zemalja zapadnom vojnom savezu ovisiti o vrsti vojne infrastrukture NATO-a koja će se nalaziti na teritoriji tih zemalja.
Zamjenik ruskog Ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško rekao je novinarima u Moskvi 14. maja da bi pristupanje Finske i Švedske NATO-u zahtijevalo stratešku promjenu, te da će Kremlj poduzeti "adekvatne mjere odgovora" ako se nuklearne snage NATO-a pomjere bliže ruskim granicama.
Gruško je dodao da Rusija nema neprijateljske namjere prema Finskoj i Švedskoj, u kojima je podrška ulasku u NATO u tradicionalno neutralnim zemljama porasla nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru. Rusija je navela ambicije Ukrajine da se pridruži NATO-u kao ključni razlog za pokretanje rata.
Finski predsjednik Sauli Niinisto ove sedmice je podržao pridruživanje NATO-u "bez odlaganja", rekavši da će to ojačati sigurnost u zemlji, koja dijeli granicu s Rusijom od 1.300 kilometara.
Očekuje se da će vladajuća Socijaldemokratska partija u zemlji 14. maja objaviti svoju podršku pridruživanju NATO-u, što je korak koji će utrti put za podnošenje zahtjeva za članstvo u narednim danima.
Švedska vlada je također iznijela planove da se Švedska obaveže na podnošenje zahtjeva za članstvo u NATO-u i očekuje se da će uskoro objaviti odluku.
- Švedska ukazuje na prednosti članstva u NATO-u
- Finski lideri zajedno podržali priključenje NATO savezu
- Rusija prijeti osvetom dok Finska traži članstvo u NATO-u 'bez odgode'
Američki predsjednik Joe Biden održao je zajednički razgovor s finskim predsjednikom Niinistom i švedskom premijerkom Magdalenom Andersson 13. maja u kojem je naglasio "blisku sigurnosnu i odbrambenu suradnju" i podržao očekivane kandidature dviju nordijskih država za NATO.
"Predsjednik Biden je naglasio svoju podršku politici otvorenih vrata NATO-a i pravu Finske i Švedske da odlučuju o svojoj budućnosti, vanjskoj politici i sigurnosnim aranžmanima", navodi se saopćenju Bijele kuće.
Ministri vanjskih poslova NATO-a sastat će se u Berlinu počevši od 14. maja na dvodnevnim razgovorima koji će uključivati potencijalno članstvo Finske i Švedske. Očekuje se da će na sastanku sudjelovati švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde i finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto, na kojem će biti i američki državni sekretar Antony Blinken.
Mnoge članice Alijanse već su izrazile podršku prijavama za članstvo iz Švedske i Finske.
Međutim, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je 13. maja rekao da nema "pozitivno mišljenje" o članstvu nordijskih zemalja, a posebno Švedske koja ima snažnu tursku imigrantsku zajednicu, navodeći da skriva ekstremističke kurdske skupine, kao i pristaše Fethullaha Gulena, propovjednika sa sjedištem u SAD-u, traženog u Turskoj zbog neuspjelog državnog udara 2016. godine.
Opozicija je potakla sugestije da bi Turska mogla staviti veto na zahtjeve Finske i Švedske za pridruživanje NATO-u, za čije bi odobrenje bila potrebna jednoglasna podrška 30 država članica Alijanse.
Nekoliko sati nakon Erdoganovog komentara, Bijela kuća i Pentagon rekli su da "rade na razjašnjavanju stava Turske" u vezi s Švedskom i Finskom, ističući da se položaj Ankare u NATO-u neće promijeniti kao rezultat njenog stava.
Izvor: Reuters, dpa i AP
