Albanski parlament odbio je u zahtjev opozicionog zastupnika da preispita i podrži rezoluciju o priznavanju da su zločini počinjeni u Srebrenici u julu 1995. godine genocid.
Prijedlog zastupnika Demokratske stranke Tritana Shehua odbijen je glasovima zastupnika Socijalističke partije koji čine većinu u albanskom parlamentu.
Shehu je rekao zastupnicima da je odbijanje albanskog parlamenta da osudi genocid u Srebrenici i prisili Srbiju da prizna svoje zločine "ružan čin, predstava bez presedana, demonstracija srama".
Prijedlog rezolucije kojom se zločini u Srebrenici priznaju kao genocid kojeg su počinile srpske snage i odbijanje prijedloga izazvali su još jedan sukob između članova opozicione Demokratske stranke i vladajuće Socijalističke partije, koji su sa skupštinske govornice razmijenili ozbiljne optužbe jedni prema drugima u odnosu na stavove prema ratu u Bosni i Hercegovini.
Bivši albanski premijer Sali Berisha optužio je lidere Albanije za "prijateljske odnose" sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kojeg je nazvao "inspiratorom srpskog genocida, malim Putinom, spremnim to ponoviti u bilo kojem trenutku".
Zastupnik Taulant Balla rekao je kako je Albanija prepoznala tragediju u Bosni i optužio Berishu, koji je tada bio predsjednik Albanije, za ulogu koju je Albanija imala u ratovima u bivšoj Jugoslaviji.
“Neshvatljivo je da čovjek koji jedini u ovoj prostoriji ima direktnu odgovornost za sramotu koju je Albanija tada dobila”, rekao je Balla. "Srpski genocid je podstaknut tvojom naftom, Sali."
Premijer Albanije Edi Rama negirao je kasnije na Twitteru da je albanski parlament glasao protiv usvajanja rezolucije o priznavanju genocida u Srebenici.
“Oni koji se najviše bune zbog navodnog neusvajanja rezolucije o Srebrenici u albanskom parlamentu, prvo treba da se zapitaju zašto baš danas ova rezolucija, iz kojeg razloga? Trebaju se onda upoznati o kojem je tekstu riječ i na kraju trebaju znati da ovo nije rezolucija već podla igra”, napisao je Rama na Twitteru.
Rasprava o rezoluciji o genocidu u Srebrenici dolazi u trenutku kada Albanija teži aktivnijoj ulozi u regiji, uključujući reformulaciju odnosa sa Srbijom kroz regionalnu inicijativu "Otvoreni Balkan", ideju koju je podržala Srbija, ali je odbacili Kosovo i Bosna i Hercegovina, koji smatraju da imaju neriješene probleme sa Srbijom.
Snage bosanskih Srba su 1995. godine u Srebrenici ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio je 20 osoba za zločine u Srebrenici, od toga sedam za genocid. Prema podacima Memorijalnog centra Srebrenica, Sud BiH za zločine u Srebrenici je osudio 26 osoba, od toga 13 za genocid.
Do sada su na području oko Srebrenice pronađene 94 masovne grobnice, primarne, sekundarne, nekada i tercijarne u kojima su vojnici Republike Srpske zakopali ubijene Srebreničane. Porodice i dalje tragaju za preko 1.000 žrtava genocida.
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo je krajem jula 2021. dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.
