Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) raspisala je opće izbore koji bi se trebali održati u nedjelju, 2. oktobra 2022.
Od sedam članova CIK-a BiH, za raspisivanje izbora je glasalo šest, a jedan član, Vlado Rogić, glasao je protiv.
Odluka o raspisivanju izbora će biti dostavljena Predsjedništvu, Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske (RS), predsjedniku i potpredsjedniku entiteta RS i skupštinama deset kantona u entitetu FBiH.
Šta kaže Izborni zakon BiH?
Na općim izborima građani BiH biraju članove Predsjedništva i zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, zastupnike u parlamentima entiteta Republika Srpska i Federacija BiH te zastupnike u deset kantona u Federaciji BiH.
“Nisu usvojene izmjene Izbornog zakona BiH. Prema istraživanju Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju (OSCE) više od 60 posto građana smatra da je nužno usvojiti izmjene koje se nažalost nisu dogodile. Zašto ne mogu podržati ovu odluku. Prema Ustavu, BiH funkcionira prema zakonima, na temelju slobodnih i demokratskih izbora. Presuda Ustavnog suda u predmetu “Ljubić” je ukinula odredbe Izbornog zakona, stavila ih van snage", obrazložio je Rogić zašto je glasao protiv.
Rogić je podsjetio da je Ustavni sud BiH u presudi "Ljubić" ukinuo i odredbu izbornog zakona prema kojem se svakom narodu daje jedno izborno mjesto iz svakog od deset kantona.
"Nažalost, 2018. godine je CIK BiH uradio jedan posao, donijeli smo naputak za 2018. godinu prema kojem je CIK odredio izaslanike. CIK je nažalost preuzeo ulogu zakonodavca i utvrdio broj izaslanika za Dom naroda Parlamenta Federacije. CIK je utvrdio da je taj naputak preliminarni. Ustavni sud BiH je utvrdio da to znači privremeno. Bojim se da će to 'preliminarno' značiti dugo godina", dodao je, između ostalog, Rogić.
Članica CIK-a BiH Vanja Bjelica-Prutina podržala je odluku o raspisivanju.
"Druga mogućnost ne postoji. Ja bih se vratila na našu obavezu iz Izbornog zakona BiH koja nije neustavna, odnosno odredbu zakona koja govori kad se raspisuju izbori. Mogu izraziti lično razočaranje činjenicom da dugi niz godina Parlament BiH nije implementirao ni presudu Ustavnog suda BiH ni Evropskog suda za ljudska prava", kazala je Bjelica-Prutina.
Ona je naglasila da se, prema Izbornom zakonu BiH, sredstva za izbore moraju osigurati do 19. maja.
"Tačno je propisano kad se mora osigurati novac za izbore i svako drugo postupanje je nezakonito. Sve što se treba platiti, treba se platiti do oktobra", dodala je.
Željko Bakalar, član CIK-a BiH, kazao je da ova institucija odluku donosi "sukladno zakonu".
"Sve što je brisano odlukom Ustavnog suda BiH nema veze sa dijelom zakona koji se bavi raspisivanjem izbora", kazao je Bakalar.
Suad Arnautović, član CIK-a BiH i trenutni predsjedavajući, također je naglasio da CIK BiH, po Izbornom zakonu BiH, danas mora raspisati izbore.
"Spomenuto je i uputstvo doneseno nakon izbora 2018. Mnogi su se na to uputstvo obratili na različitim nivoima sudske vlasti. Sve te tužbe i apelacije pred ustavnim sudovima su odbačene. Ja i doktor Ahmet Šantić smo glasali protiv, a ti Vlado (Rogiću) si glasao za uputstvo", kazao je Arnautović.
Arnautović je pozvao vlasti da osiguraju novac za izbore.
"Gospođa Vanja (Bjelica-Prutina) je u pravu. Akta non verba. Što bi narod rekao, 'ne lipši magarče do zelene trave'. Nemojte nas zamajavati izjavama da će biti usvojen budžet", kazao je.
CIK BiH je usvojio i više odluka, među kojima je i ona o zaključivanju Centralnog biračkog spiska na dan 3. maja 2022. kao i prijedlozi Pravilnika o prijavi i uslovima za ovjeru političkih subjekata za učešće na Općim izborima 2022., Pravilnika o provedbi izbora, o upotrebi i izradi izvoda iz Centralnog biračkog spiska te o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora.
Pravilnikom o provođenju izbora propisano je uvođenje novina na izborima, uključujući i tu da glasačke kabine budu okrenute prema članovima biračkih odbora i posmatračima.
Predsjednik CIK-a BiH Suad Arnautović je kazaoda je "promjena uvedena kako bi se spriječilo fotografisanje glasačkih listića i takozvani bugarski voz, kao i zloupotreba instituta pomoći drugog lica pri glasanju".
Ukida se i praksa čitanja naglas imena glasača, uvode se ovjera glasačkih listića posebnim štembiljem, posebna procedura pomoći druge osobi pri glasanju, pečaćenje biračkog spiska u posebnu kovertu nakon zatvaranja biračkog mjesta, te neke druge tehničke novine.
Na ovogodišnjim izborima prvi put će se uvesti i elektronska prijava za glasanje poštom ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Uvodi se i obaveza dostavljanja dokaza o tačnoj adresi glasača u inostranstvu.
Novac za izbore
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (PS BiH) još uvijek nije usvojila budžet za prošlu, kao ni za tekuću godinu.
Prijedlog budžeta za 2021. godinu odobrilo je Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH, ali on nije usvojen u državnom parlamentu. Prijedlog je na sjednici 27. aprila usvojio Zastupnički dom PS BiH.
Izrada budžeta za tekuću 2022. godinu, u kojem bi se trebala predvidjeti i sredstva za održavanje izbora, još uvijek je u toku. Cijelu prošlu kao i prvih šest mjeseci tekuće godine institucije BiH se financiraju na temelju odluka o privremenom financiranju.
Prema proceduri, budžet, odnosno Zakon o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH, nakon što njegov nacrt odobri Vijeće ministara BiH, treba proći i Predsjedništvo BiH te oba doma Parlamentarne skupštine BiH, što iziskuje vrijeme.
CIK BiH zatražio od Vijeća ministara da se za financiranje izbora odobre sredstva iz budžetskih rezervi, ali državna izvršna vlast to nije razmatrala.
Iz CIK-a BiH naglasili su da će biti potreban veći iznos od 11,72 miliona maraka (više od šest miliona eura) koliko je koštalo održavanje prethodnih općih izbora 2018.
Predstavnici stranaka okupljenih u Hrvatsku narodni sabor na čelu s Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH, smatraju da “nema zakonskih uvjeta za održavanje izbora”.
Neuspjeli pregovori
Pri tome ističu da nisu izmijenjeni Izborni zakon i Ustav BiH, čije je neke odredbe poništio Ustavni sud BiH, a druge u predmetima kolektivno nazvanim“Sejdić-Finci” Evropski sud za ljudska prava iz Strasbourga proglasio je diskriminatornim.
Dosadašnji pregovori o izmjenama izbornog zakona BiH, održavani i uz posredovanje međunarodne zajednice, bili su neuspješni.
Predstavnici iz entiteta Republika Srpska krenuli su krajem jula u bojkot rada u državnim institucijama nakon što je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR) u BiH Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je, između ostalog, kriminalizirano negiranje genocida i drugih ratnih zločina.
