Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (BiH) Mato Tadić kazao je 29. marta da u ovom trenutku taj sud nije zaprimio nijedan zahtjev za ocjenu ustavnosti vezanih za prijenos nadležnosti s državnog nivoa Bosne i Hercegovine na entitet Republika Srpska.
"Imamo 12-13 predmeta za ocjenu ustavnosti. U pogledu prijenosa nadležnosti, znam da je donesen zakon o agenciji za lijekove. Taj zakon je objavljen, ali nije stupio na snagu i ne može se pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom BiH ako nije stupio na snagu", naglasio je Tadić na konferenciji za medije.
Dodao je da i drugi zakon o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Republike Srpske koji je usvojen u prvom nacrtu također nije stupio na snagu.
"Šta će se desiti hipotetički? Ako se pred Ustavnim sudom pojavi zahtjev za ocjenu ustavnosti, odnosno usklađenosti s Ustavom BiH bilo kojeg zahtjeva, Sud će to razmatrati na sjednici i ne mogu prejudicirati kakva će odluka biti. Inače ti predmeti uživaju prioritet i nema ih puno", kazao je Tadić.
Politički pritisci i međunarodni suci
Govoreći o političkim pritiscima, Tadić je kazao da slušaju razne komentare, ali da nekog konkretnog političkog pritiska na suce nije bilo.
"Mi razgovaramo. Nikad nisam čuo da se neki od sudaca na to žalio. Normalno da nije svejedno ako neko izađe u medije i kaže 'tamo u Ustavnom sudu sjede kriminalci i podnijet ćemo kaznenu prijavu protiv svih sudaca'. Vjerujte mi da smo već oguglali na to. Na nama je raditi naš posao sukladno Ustavu BiH, pravilima, poštujući međunarodne standarde koji nas obvezuju", naglasio je Tadić
U prošloj, 2021. godini bilo je osam neizvršenih odluka u predmetima "U" (ustavni sporovi, zahtjevi za ocjenu ustavnosti) i jednu djelomično neizvršenu.
Od tih osam, četiri se odnose na Parlamentarnu skupštinu BiH, tri na Parlament Federacije BiH, jedna na Narodnu skupštinu Republike Srpske, a djelomično je izvršena deveta koja se odnosi na grad Mostar. Provedena je u dijelu koji se odnosni na Izborni zakon, a nije u dijelu koji se odnosi na Statut Grada Mostara.
Što se tiče izvršenja presuda Ustavnog suda BiH, Tadić je rekao da Ustavni sud BiH u slučaju neizvršenja presude donosi posebno rješenje u kojem se konstatira da neka odluka nije izvršena i koja se dostavlja Tužiteljstvu BiH. Neizvršenje presude je kazneno djelo.
"U skorije vrijeme nismo imali sastanak s Tužiteljstvom BiH na tu temu. Ima još neizvršenih predmeta. Nedavno smo utvrdili da istraga nije završena na vrijeme. Nedavno smo utvrdili povredu jer sud u Sarajevu nije pročitao optužnicu protiv više osoba", naveo je Tadić.
Registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Miljan je pojasnio da Tužiteljstvo BiH nije obvezno obavijestiti Ustavni sud o tome, ali da su u nekoliko slučajeva dobili obavještenje da je tužiteljska odluka da se neće provoditi istraga. Dodao je kako "nažalost, nijedna optužnica nije podignuta".
Tadić je na pitanje troje međunarodnih sudaca, koji uz četiri suca koji se biraju iz entiteta Federacija BiH (po dva Bošnjaka i Hrvata) i dvojicu sudaca iz entiteta Republika Srpska čine ovaj sud, te inicijativu da stranci odu iz tog suda, kazao da je pitanje međunarodnih sudaca riješeno Ustavom BiH.
"Znamo da netko jeste, netko nije zadovoljan. Svatko ima pravo biti nezadovoljan time, kao što neke stranke nisu zadovoljne našim odlukama. Mi, nas šest domaćih sudaca, registrar i naše službe, inače nemamo nikakvih problema u komuniciranju s međunarodnim sucima. U Ustavu BiH piše da nakon prvih pet godina Parlamentarna skupština BiH može donijeti zakone i drukčije regulirati pitanje međunarodnih sudaca. Taj zakon nikad nije donesen", pojasnio je Tadić.
Dodao je da su tri međunarodna suca, po odluci predsjednika Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, imenovana u posljednjoj godini i da su to “jako dobri pravni stručnjaci koji su prethodno bili suci suda u Strasbourgu”.
"Mi smo u 12 godina riješili 69.239 predmeta. Šest domaćih sudaca je riješilo 99,1 posto predmeta. U samo 0,9 posto predmeta su sudjelovali međunarodni suci. To potenciram zato što se govori da smo 'politička institucija. Ako smo 'politička institucija', kako smo mogli riješiti 99,1 posto predmeta?
Nijedna odluka se ne može donijeti bez pet glasova. To znači da je za svaku odluku morao glasovati po jedan Bošnjak, Hrvat i Srbin. Nađite mi jednu instituciju u ovoj državi koja ima takve rezultate. Ovo je dokaz da imamo profesionalni pristup", kazao je Tadić i napomenuo kako je sudac tog suca već 20 godina.
Čije je državna imovina?
Tadić je kazao da se često ne iščitavaju pravilno odluke Ustavnog suda BiH.
"Ustavni sud nije rekao da entiteti ne mogu biti vlasnici i da vlasnik mora biti isključivo BiH. Sud je problematizirao određena pitanja i rekao da to treba urediti jednim okvirnim zakonom na razini države", kazao je Tadić.
On je pojasnio da u BiH postoje razne evidencije vlasništva. Naveo je da je nešto uknjiženo kao državno, nešto kao općedruštveno, da postoji vlasništvo uknjiženo u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, u NDH, na Predsjedništvu Jugoslavije ili na Saveznom izvršnom vijeću.
"U Republici Srpskoj imamo jedan objekat na Manjači uknjižen na Savezni sekretarijat za narodnu obranu. U našoj odluci mi kažemo da je potrebno donijeti okvirni zakon na državnoj razini. Sukcesor bivše Jugoslavije nije Federacija BiH i nije Republika Srpska, nego država.
Da li će ona reći da se sve knjiži na Federaciju ili Republiku Srpsku ili Brčko distrikt BiH, to nije naš problem. Država treba to tim zakonom riješiti. Prošle godine sam to rekao. Neće nitko šume prenijeti iz jednog entiteta u drugi. Njima će upravljati tko je i do sad upravljao", kazao je Tadić.
Naglasio je da je i visoki predstavnik međunarodne zajednice nametnuo zakon i zabranio raspolaganje tom imovinom upravo zato što se to nije riješilo državnim zakonom.
Mirsad Ćeman, dopredsjednik Ustavnog suda BiH, je kazao da se u predmetima koji se tiču šuma i poljoprivrednog zemljišta u Republici Srpskoj te hidroelektrana koje bi se trebale praviti u okolini Foče, Ustavni sud nije bavio pitanjem čija je to svojina.
"U njima piše ovo što je rekao predsjednik Ustavnog suda BiH. Ja pretpostavljam da će se donijeti okvirni zakon u Parlamentarnoj skupštini BiH, kao i kod okvirnog zakona o privatizaciji, pa će se onda entitetskim i zakonima u Brčko distriktu urediti to pitanje. Tim okvirnim zakonom će se odrediti šta je svojina kojeg nivoa vlasti. To je suština, a ne nikako da je odlukama Ustavnog suda oduzimano zemljište ili šume Republike Srpske", dodao je Ćeman.
Izborni zakon političko pitanje
Govoreći o izmjenama Izbornog zakona BiH, čije je dijelove Ustavni sud poništio u predmetu "Ljubić", Tadić je kazao da ovaj sud nije političko tijelo i da ne sudjeluju na bilo kakav način u razgovorima o izmjenama.
"Mi smo svoju odluku donijeli 2016. godine i završili s tim. Dobili smo 2017. od Parlamentarne skupštine BiH obavijest da naša odluka nije izvršena. Od nas nitko nije tražio nikakav stav, niti ćemo se u to uključivati. To je stvar politike. Može se pokretati postupak protiv nekih odluka Centralnog izbornog povjerenstva BiH. Imali smo takvih slučajeva. U našoj odluci stoji da se nalaže Parlamentarnoj skupštini da to usklade", kazao je Tadić.
Što se tiče predmeta o hidroelektrani "Buk Bijela", Tadić je kazao kako taj zahtjev nisu razmatrali i završili jer zajednička komisija za koncesije nije odradila svoj posao.
"Imamo neslužbene informacije da je sad ta komisija kompletirana, a nije bila. Mi uporno ističemo da Ustavni sud ne želi zamijeniti redovne institucije u ovoj državi. Neka svatko radi svoj posao. Ustavni sud ne formira komisiju za koncesije. Ima Vijeće ministara i parlament. Ja sam jednom rekao da će, ako se ovako nastavi, da Ustavni sud uvodi diktaturu, da ćemo mi mijenjati i donositi zakone, a mi to ne želimo, jer to ne treba da radi Ustavni sud", naglasio je Tadić.
