Sankcije uvedene Rusiji, zbog napada na Ukrajinu, imat će ekonomsku cijenu koju Evropska unija (EU) mora biti spremna platiti, izjavio je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell u ponedjeljak, 28. februara.
Borrell je na konferenciji za novinare u Briselu kazao da će, u suprotnom, EU morati platiti mnogo višu cijenu u budućnosti, te je najavio turbulencije na tržištu energije, prenosi Reuters.
"Odnose s Rusijom više neće određivati trgovina", kazao je Borrell, ističući da EU što prije mora smanjiti ovisnost o ruskoj nafti i plinu, te preći na obnovljive izvore energije.
Borrell je naveo da ima mnogo civilnih žrtava u ratu u Ukrajini, te je naglasio da će EU nastaviti sankcionirati Bjelorusiju i sve one koje u Ukrajini podržavaju ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"Ruska invazija na Ukrajinu postaje sve nemilosrdnija i ukrajinske oružane snage uzvraćaju hrabrošću. Ima puno civilnih žrtava i sve je veći broj ljudi koji traže sklonište i bježe od rata", kazao je.
Borrell je istaknuo da je EU zatražila od svog satelitskog centra u Madridu da Ukrajini omogući obavještajne podatke o kretanju ruskih trupa.
Također je istaknuo da su zemlje EU odlučne da dodatno povećaju bilateralnu vojnu potporu Kijevu.
Ministri odbrane zemalja članica EU-a razgovarali su u ponedjeljak o isporuci vojne pomoći Ukrajini, u vrijednosti od 500 milijuna eura, istovremeno kada su stupile na snagu sankcije EU ruskoj centralnoj banci i aviokompanijama, piše agencija DPA.
"U ovoj situaciji, ključna je naša podrška ukrajinskim oružanim snagama", kazao je Borrell nakon sastanka.
Zbog invazije na Ukrajinu su EU, Sjedinjene Američke Države i brojne zemlje pojedinačno uvele niz ekonomskih sankcija Rusiji, a najavljena je i pomoć Ukrajini u vojnoj opremi.
EU, SAD, Velika Britanija i saveznici su se složili da uklone odabrane ruske banke iz Swift sistema za razmjenu podataka, koji omogućava nesmetan prijenos novca preko granica.
Taj potez ima za cilj da odsiječe Rusiju od međunarodnog financijskog sistema i da "naškodi njenoj sposobnosti da djeluje globalno".
Lideri Zapada su se također složili da zamrznu sredstva ruske centralne banke, kako bi ograničili njenu mogućnost pristupa njenim međunarodnim rezervama od 630 milijardi dolara.
Zpadne vlade su uvele i sankcije nekim pojedincima, uključujući predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu i niz članova ruske oligarhijske elite.
EU, Velika Britanija, SAD i Kanada pokrenule su transatlantsku radnu grupu za identifikaciju i zamrzavanje imovine sankcioniranih pojedinaca i kompanija, ciljajući više "službenika i elita bliskih ruskoj vladi, kao i njihovih porodica", podsjeća BBC.
Ruske snage započele su napade na Ukrajinu 24. februara, po nalogu predsjednika Vladimira Putina.
Putin je rekao da je odobrio "specijalnu vojnu operaciju" kako bi se uklonila, po njegovim navodima, ozbiljna prijetnja iz Ukrajine.
Svrha operacije je, rekao je Putin, "demilitarizacija" južnog susjeda Rusije.
Prije toga je proglasio nezavisnost dvije separatističke regije na istoku Ukrajine.
Zapad je oštro osudio ruske postupke, nazivajući ih kršenjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.
