Od izglasavanja nepovjerenja Vladi premijera Zdravka Krivokapića, početkom februara, traju pregovori o formiranju nove vlade Crne Gore. Trenutno su na stolu dvije opcije. Manjinska vlada za koju su zalaže Građanski pokret URA i tehnička vlada, koju preferira prosrpski Demokratski front.
Bez obzira koja opcija “pobijedi”, nova vlada će imati zadatak da pripremi vanredne parlamentarne izbore.
Ipak, postoje razlike. Manjinska vlada ne bi nužno bila ograničenog roka trajanja i samo sa tim zadatkom, dok bi tehnička imala oročen mandat sa glavnim zadatkom pripreme izbora.
No, u obije opcije podrazumijevaju reformu izbornog zakonodavstva.
Demokratski front (DF), Demokrate i građanski pokret URA su tu reformu označilili kao jedan od prioriteta nakon što su osvojili vlast na parlamentarnim izborima avgusta 2020. godine, a Demokratsku partiju socijalista predsjednika države Mila Đukanovića poslali u opoziciju. Ipak, nakon preuzimanja vlasti nijesu mnogo uradili na polju izbornih reformi.
U međuvremenu je Vladi Zdravka Krivokapića izglasano nepovjerenje, a stranke pobjednice izbora ušle su u međusobni politički rat po pitanju načina izlaska iz krize, što vanredne parlamentarne izbore čini sve izvjesnijim.
Šta sve treba reformisati u pripremi novih izbora?
Izborni zakoni se usaglašavaju u Skupštini Crne Gore, a krovni u toj oblasti je Zakon o izboru odbornika i poslanika koji se usvaja dvotrećinskom, a ostali natpolovičnom većinom.
Dakle, za izglasavanje su potrebni i glasovi dosadašnje parlamentarne većine koja ima 41 poslanika i dijela opozicije s obzirom da je dvotrećinska većina, jezikom brojki 54 glasa.
Ne postoji dovoljno političke volje da se krene u suštinsku izbornu reformu u Crnoj Gori, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dragiša Janjušević iz Centra za političku edukaciju, organizacije koja je pridruženi član skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.
Glavna sporenja su, dodaje, oko biračkih spiskova i zakona o prebivalištu, sastavu i načinu rada Državne izborne komisije, te Zakonu o izboru odbornika i poslanika.
"Svi predstavnici političkih partija pojedinačno ’imaju želju’ za reformama, ali kada se rasprava otvori, nisu spremni za tu priču", ocjenjuje Janjušević.
Izborna reforma ‘probila’ sve rokove
Da bi se reformisao izborni zakon, crnogorski parlament je aprila 2021. formirao Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, na čelu sa Strahinjom Bulajićem iz DF-a.
U okviru Odbora postoje četiri podgrupe, a kao pridruženi članovi su putem javnog poziva izabrana tri predstavnika nevladinog sektora i dva iz akademske zajednice-univerziteta, koji nemaju pravo odlučivanja.
Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Sekulić, koji je i zamjenik predsjednika Odbora, kaže za RSE da im treba još nekoliko mjeseci da okončaju posao i set izbornih zakona upute parlamentu.
"Odbor je do sada završio 70 do 80 posto posla, ali je preostao najteži dio. To je usaglašavanje oko pojedinih rješenja kojima se bave podgrupe, čiji su fokus izborni zakoni, finansiranje političkih partija, pitanje boravišta i prebivališta i sl.", objašnjava Sekulić.
Kraj decembra 2021. je bio rok do kada je Odbor trebao da pripremi i podnese parlamentu na usvajanje predloge zakona i drugih akata za reformu izbornog zakonodavstva, no taj rok nije ispoštovan, pa je rad Odbora produžen.
Teško i do reforme Državne izborne komisije
Janjušević očekuje da će biti teško usaglasiti reformu Državne izborne komisije (DIK).
Kao jedan od mogućih modela navodi da sastav DIK-a čine "apolitične osobe iz sfere prava", dok bi pridruženi članovi bili predstavnici političkih partija, ali bez prava glasa.
"Jer smatramo da onaj ko igra utakmicu ne može da sudi tu utakmicu", kaže Janjušević.
Početkom decembra 2021. Skupština je izabrala Nikolu Mugošu za novog predsjednika DIK-a, uz podršku svih opozicionih stranaka i poslaničkog kluba vladajućeg pokreta URA.
Izbor Mugoše je izazvao nezadovoljstvo u najjačoj partiji Demokratskom frontu, jer je Mugoša izabran glasovima njihovih koalicionih partnera iz URA i predstavnika opozicije predvođene opozicionim DPS-om.
Za reformisanje DIK je potrebno da se prvo izmijeni Zakon o izboru odbornika i poslanika, da bi se išlo ka profesionalizaciji rada. Do sada je učinjen pomak u povećanju transparentnosti odlukom da se sve sjednice uživo emituju, što će finansirati OEBS.
Državna izborna komisija ima ukupno 10 članova i predsjednika.
U aktuelnom sastavu su četiri člana imenovana od strane parlamentarne većine, četiri od opozicije, jedan iz civilnog društva i jedan iz stranaka manjinskih naroda koja je osvojila najveći broj glasova na prethodnim izborima.
Šta se dešava sa biračkim spiskom?
Parlamentarna većina (Demokratski front, Demokrate i pokret URA) je ranijih godina dok su bili opozicija tvrdila da su neažurni birački spiskovi jedan od uzroka, kako su navodili, "neregularnih izbora".
Nakon više provjera registra koje vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova, iz biračkog spiska Crne Gore je, od decembra 2020. do novembra 2021., izbrisano skoro 8.500 lica.
Sekulić smatra da nema otvorenih pitanja u toj sferi, jer kaže da je zakon precizno naveo ko može da ima biračko pravo.
"Taj problem ne postoji posebno nakon uvođenja elektronske identifikacije, tako da bih kazao da je to ‘laganije’ pitanje među onima koja nas čekaju u Odboru", kaže Sekulić.
S druge strane, godinama se iz tada opozicionih, a sada vladajućih partija tvrdilo da DPS manipuliše biračkim spiskovima, te da na njima ima umrlih, duplo upisanih i lica koja decenijama ne žive u Crnoj Gori.
Ustavni sud na ivici kvoruma
U izbornom procesu važnu ulogu ima Ustavni sud Crne Gore koji po zakonu, u slučaju nepravilnosti koje utiču na izborne rezultate, može odlučiti da poništi rezultate izbora, u potpunosti ili djelimično.
Sporenja postoje i povodom Ustavnog suda (US), koji ima sedam sudija i odlučuje većinom glasova.
Naime, nakon što je za dvoje sudija istekao mandat i raspisan poziv za njihov izbor, političari su se sporili i da li je još jednom, od pet preostalih, istekao mandat.
U vladajućoj parlamentarnoj većini su smatrali da jeste, pa je na predlog skupštinskog Ustavnog odbora parlament konstatovao prestanak funkcije i tom sudiji, Dragoljubu Draškoviću, s obrazloženjem "da je ispunio uslove za starosnu penziju". Krajem januara raspisan je javni poziv za popunjavanje i te pozicije.
Za izbor sudija Ustavnog suda, koji se biraju na mandat od 9 godina, potrebna je dvotrećinska parlamentarna većina što znači 54 glasa. Stranke koje su osvojile vlast na poslednjim izborima imaju 41 poslanika a opozicija 40.
U trenutnim okolnostima, četvoro sudija Ustavnog suda mogu donosti odluke ukoliko imaju jednoglasan stav, jer je za odlučivanje potrebno četiri glasa, što je prosta većina od sedam koliko sudija Ustavni sud u punom sastavu treba da ima.
U izvještaju Evropske komisije za 2021. godinu se ocjenjuje da su politički sukobi usporili reforme, a napredak u radu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu je ocijenjen kao spor, usljed početnih kašnjenja i periodičnih bojkota.
Evropska komisija je ocijenila da je potrebno povećati profesionalnost, transparentnost i odgovornost DIK-a.
U izvještaju se konstatuje i da uprkos međupartijskom dogovoru da se svi lokalni izbori održe istog dana, pravni okvir i dalje predviđa njihovo održavanje u različito vrijeme, što dovodi do stanja gotovo stalne predizborne kampanje na nacionalnom i lokalnom nivou.