Skupština Republike Srpske (RS) napravila je prvi korak ka formiranju Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) tog entiteta, institucije koja već postoji na nivou države Bosne i Hercegovine (BiH).
Nacrt zakona o formiranju VSTV RS, koji su poslanici podržali na sjednici u četvrtak (10. februara), neustavan je jer prenosi nadležnosti sa državnog na entitetski nivo. Takvu odluku o prenosu nadležnosti sa države na entitet kao niži nivo vlasti može donijeti samo državni parlament.
Nacrt zakona sada ide na javnu raspravu od 60 dana, poslije kojih će poslanici ponovo da raspravljaju o zakonu u formi prijedloga - nakon čega slijedi usvajanje. U četvrtak je nacrt zakona podržalo 45 poslanika od 64 koliko ih je bilo na sjednici.
Zadatak VSTS RS bi bio imenovanje sudija i tužilaca na teritoriji tog bh. entiteta. Zakonom se uređuje rad VSTS, organizacija, nadležnosti, ovlaštenja, uslovi i mandat za vršenje sudijske i tužilačke funkcije.
"Nesporno je da postoji ustavni osnov za donošenje ovog zakona, a mi imamo sve argumente za donošenje ovog zakona", rekao je Srđan Mazalica, poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u završnoj riječi.
On je istakao da je RS kroz strukturalni dijalog od 2011. pokušala da ukaže na loše stanje u bh. pravosuđu.
Između ostalog, poslanici su usvojili – takođe neustavni – Prijedlog Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Ovaj zakon propisuje osnivanje entitetske Agencije za lijekove i medicinska sredstva, a neustavan je jer se i njime prenose nadležnosti sa nivoa BiH na entitet.
Koja je dalja zakonska procedura?
Ako zakon bude usvojen, ide pred delegate Vijeća Naroda RS, koji razmatraju da li je povrijeđen vitalni nacionalni interes jednog od konstitutivnih naroda u BiH.
Vitalni nacionalni interes prema Ustavu BiH mogu zatražiti predstavnici jednog od tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) ukoliko smatraju kako je ugroženo neko od njihovih prava.
Ukoliko Vijeće utvrdi da je povrijeđen interes, zajednička komisija Vijeća i NSRS ponovo odlučuje po tom pitanju.
Ako se ni oni ne usaglase – Ustavni sud RS odlučuje da li postoji povreda vitalnog nacionalnog interesa. Ukoliko postoji, sve se vraća na početak zakonodavnog procesa.
U suprotnom, zakon ide predsjedniku entiteta na potvrđivanje, i stupa na snagu nakon objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".
Nacrt zakona o entitetskom VSTS-u navodi da bi on trebalo da stupi na snagu tek godinu dana nakon objavljivanja.
Zakonodavci pojašnjavaju da to rade zbog "komplikovanih procedura koje se moraju sprovesti da bi došlo do formiranja Savjeta".
Nakon toga, ministar pravde donosi pravilnik o kandidovanju i izboru prvih članova VSTS-a, nakon čega kreće rok od 90 dana za početak rada Savjeta.
Kako je tekla skupštinska rasprava
Poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) Senad Bratić na sjednici je upozorio da pokušaj jednostranog vraćanja nadležosti na entitetski nivo nije ništa nego napad na ustavno-pravni poredak države – sa elementima državnog udara.
Bratić je istakao da je Ustavom bilo predviđeno da ovu nadležnost ima entitet, ali je prenesena na BiH sporazumom RS i Federacije BiH.
On je dodao da mu je "žao što mora da upozorava na ovakvo djelovanje, jer ono može da stvori pravni haos i anarhiju, ne samo u RS nego i u drugom entitetu".
On je pozvao nadležne institucije, kao i Kancelariju visokog predstavnika (OHR) u BiH da reaguje.
Igor Crnadak iz opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) je pitao – ako se radi o tako važnom zakonu – gdje su u skupštinskoj sali član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik ili predsjednica RS, Željka Cvijanović.
Takođe je podsjetio da niko iz Srbije nije rekao da RS treba imati svoj VSTS, a da ni zvanična Moskva nije dala svoju podršku.
"Ušli ste u ovo grlom u jagode, bez ikakvog šireg plana", upozorio je Crnadak.
Evropska komisija i Sjedinjene Američke Države su osudile ovaj Nacrt zakona, istakao je on.
Šef Kluba poslanika vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Igor Žunić, izjavio je da je NSRS 2004. godine dala, kako kaže, uslovnu saglasnost za formiranje VSTS BiH.
"Narodna skupština je tražila da se kroz zakon ugrade rješenja koja će institucionalno i suštinski sačuvati uticaj entiteta što podrazumjeva formiranje podsavjeta sa jasno definisanom ulogom i procedurom njenog rada u odnosu VSTS BiH, ali nije ispunjeno", istakao je Žunić.
Šta kažu predstavnici međunarodne zajednice?
Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) je govoreći o nacrtu zakona, poručio da će o ovom pitanju i njegovim posljedicama razgovarati sa ambasadorima Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC).
Podsjetio je da su država BiH i oba entiteta u martu 2004. godine donijeli jednoglasnu odluku o uspostavi jedinstvenog VSTS-a za BiH.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH i Evropska unija (EU) su već ranije pozvali sve lidere da odbiju raspravu o Nacrtu zakona o VSTS-u.
Visoki sudski i tužilački savjet BiH je nezavisna institucija osnovana 2004. godine u skladu sa Zakonom usvojenim iste godine u državnom parlamentu.
Formiranje je svojom odlukom iz 2002. godine naložio visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič.
VSTS BiH imenuje sudije i tužioce, te uspostavlja i čuva nezavisno, efikasno i odgovorno pravosuđe na svim nivoima vlasti.
