Zastupnici iz entiteta Republika Srpska ponovno nisu prisustvovali početku sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) koja je održana danas, 3. februara 2022.
U parlamentarne klupe su sjeli na kraju sjednice i s kolegama iz entiteta Federacija BiH digli ruke za dva finansijska sporazuma, od kojih je jedan namijenjen za RS i vrijedan je deset miliona eura.
Glasali su i za dva sporazuma između BiH i Srbije kojima se odobrava izgradnja novog mosta i graničnog prijelaza između dvije države.
Time je nastavljen višemjesečni bojkot koji je počeo krajem jula 2021. godine, nakon što je tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo odluku o dopuni Krivičnog zakona BiH kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i drugih zločina te veličanje ratnih zločinaca.
Predstavnici RS-a su tad odlučili da neće učestvovati u donošenju odluka na državnom nivou, ''osim onih koje su u interesu građana Republike Srpske''.
Zastupnica Snježana Novaković-Bursać (predsjedavajuća kluba Saveza nezavisnih socijaldemokrata - SNSD) prije početka sjednice je izjavila novinarima kako se ''poslanici Srba ne vraćaju jer nisu ni otišli''.
''Poslanici iz ovog kluba (SNSD) učestvovat će samo kod ratifikacije četiri sporazuma, a oni se odnose na most Bratoljub, granične prijelaze sa Srbijom, energetsku efikasnost i sporazum vezan za Autoput Vc u Hercegovini. Ovi sporazumi su prijeko potrebni građanima'', najavila je Novaković-Bursać.
''Onima koji spominju nečiju kapitulaciju'' poručila je da je ''SNSD još uvijek u procesu iz kojeg ne mogu i ne žele da izađu''.
Entitetska većina
Za usvajanje zakona i pojedinih odluka u Zastupničkom domu potrebno je da za njih, osim opće većine, glasa i većina zastupnika iz oba entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske.
Zbog nepostojanja entitetske većine, odnosno neprisustvovanja zastupnika iz RS-a u dijelu sjednice kad se o njima glasalo, nisu usvojeni ni zapisnici s prethodno održane dvije sjednice, zbog čega su zapisnici formalno ''poslani na naknadno usaglašavanje''.
Zbog nedostatka entitetske većine u dijelu sjednice kad se o njima glasalo, nisu podržani ni zakoni upućeni po hitnom postupku - Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o radu u institucijama BiH.
Izmjenama prvog zakona se reguliše da minimalan iznos otpremnine ostaje, kao i do sada, 5.364 maraka (nešto više od 2.700 eura), dok se maksimalan iznos ograničava na 10.728 maraka (oko 5.400 eura).
Trenutno otpremnina za mirovinu zastupnika iznosi oko 30.000 maraka (oko 15.000 eura).
Zakon o radu u institucijama BiH samo samohranim roditeljima djece sa težim smetnjama u razvoju daje pravo na skraćeno radno vrijeme.
To bi se ispravilo drugim spomenutim prijedlogom kojim bi se prava zaposlenih u državnim institucijama BiH izjednačila s pravima zaposlenih koja su regulirana entitetskim zakonima o radu. Ni ovaj prijedlog nije dobio potrebnu entitetsku većinu.
Iz istog razloga, nije izglasan ni Zakon o osnovama sigurnosti na putevima u BiH u prvom čitanju, kojim bi se pooštrile kazne za namjerno uništavanje saobraćajnih znakova.
Nisu usvojene ni predložene izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću.
Njegovo donošenje je jedan od zahtjeva Evropske komisije za dobijanje kandidatskog statusa BiH.
Izvještaj o imovini sudaca i tužitelja u BiH jedna je od konkretnih mjera koja se predviđa tim izmjenama, a za koju Venecijanska komisija Vijeća Evrope zahtijeva da bude uspostavljena, s ciljem borbe protiv korupcije u pravosuđu.
Oba zakona također su poslana na ''naknadno usaglašavanje''.
Odbačene su i sve inicijative, uključujući i inicijativu zastupnika SDP-a BiH Saše Magazinovića.
Njome bi se zadužilo Vijeće ministara BiH da u roku od tri mjeseca u parlamentarnu proceduru dostavi zakonsko rješenje kojim se uvodi obavezan ljekarski pregled za izabrane i imenovane zvaničnike u institucijama BiH kao i testiranje na psihoaktivne supstance i droge.
Odbačena je i inicijativa kojom se nalaže Vijeću ministara BiH da u roku od 30 dana u zakonodavnu proceduru dostavi Zakon o državnoj imovini, kao i inicijativa kojom se nalaže Vijeću ministara BiH da u roku od 30 dana usvoji Strategiju za borbu protiv korupcije za period 2020. - 2024.
Potom su u salu ušli i zastupnici SNSD-a i glasali za nekoliko međunarodnih sporazuma, koji moraju biti odobreni u državnom parlamentu.
Uz opću te ovog puta i entitetsku većinu, dana je saglasnost za ratifikaciju Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Srbije o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima.
Dana je saglasnost i na Aneks Sporazuma o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima.
Riječ je o odobravanju lokacije za novi granični prijelaz, uključujući i most, između Bratunca u na istoku BiH i Ljubovije na zapadu Srbije.
Uz potreban broj glasova i zastupnika iz RS-a, dana je i saglasnost za ratifikaciju Sporazuma o grantu za tehničku pomoć između BiH i Javnog preduzeća Autoceste FBiH Mostar i Evropske investicione banke.
Sporazum se tiče konsultantskih usluga za nadzor nad radovima na izgradnji Koridora 5c u BiH. Riječ je o poddionici autoceste u izgradnji Počitelj – Zvirovići na jugu BiH, a visina granta iznosi pet miliona eura.
Potreban broj zastupnika glasao je i za davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o izmjenama i dopunama Sporazuma o finansiranju i projektu, zaključenom 17. decembra 2019. između Njemačke razvojne banke KfW-a i BiH koju predstavlja Ministarstvo finansija i trezora BiH te Republike Srpske, koju predstavljaju Ministarstvo finansija RS i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS u
Sporazum je vrijedan deset miliona eura i riječ je o projektu energetske efikasnosti u javnim zgradama.
Ko potpisuje plaće?
Početku današnje sjednice odazvalo se 25 zastupnika iz entiteta Federacije BiH čime je postojao kvorum za održavanje, ali je taj broj nedovoljan za donošenje zakona.
Za izglasavanje zakona potrebna je, osim većine zastupnika, da za njega glasa i većina zastupnika iz oba entiteta (tzv. entitetski veto).
Zakon se potom šalje na izglasavanje u drugi, gornji Dom naroda PS BiH koji se sastoji iz tri kluba - Bošnjaka, Hrvata i Srba - sa po pet delegata. Smatra se usvojenim ako ga u istom obliku usvoji i taj dom.
Kako je na početku sjednice saopćio Denis Zvizdić, predsjedavajući Zastupničkog doma PSBiH, zastupnici Predrag Kožul (Hrvatska demokratska zajednica – HDZ BiH, zastupnik iz entiteta Federacija BiH), Nada Mladina (Socijaldemokratska partija – SDP BiH, zastupnica iz Federacije BiH) i Adil Osmanović (Stranka demokratske akcije – SDA, zastupnik iz entiteta Republika Srpska) poslali su potrebne dokumente po kojima su opravdano odsutni.
Pravdanje su poslali i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD), ministar pravde Josip Grubeša (HDZ BiH) i te ministar prometa i komunikacija BiH Vojin Mitrović (SNSD).
Prisutni zastupnici nisu raspravljali o predloženim zakonima i inicijativama i govorili su samo njihovi predlagači.
Zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Zukan Helez iskoristio je poslovničko pravo i u prvom dijelu sjednice postavio zastupničko pitanje ministru finansija i trezora BiH Vjekoslavu Bevandi ''ko potpisuje plaće za 13 zastupnika iz Republike Srpske koji mjesecima ne dolaze na sjednice''.
''Koliko sam obaviješten, iako ne prisustvuju sjednicama, ne rade svoj posao, oni uredno dobijaju platu i ostale naknade. Da li je moguće da čovjek dobije naknadu za odvojen život i od koga je on odvojen? Da li je odvojen od porodice ili je odvojen od parlamenta'', kazao je Helez.
Koliko se 'zaradilo' na bojkotu institucija u BiH?
Ministar Bevanda odgovorio je da se obračun i isplata plaća i naknada uposlenima u institucijama BiH obavlja u skladu s odredbama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH i Zakona o finansiranju institucija BiH.
Po njegovim riječima, isplatu vrši Ministarstvo finansija i trezora BiH, korištenjem sistema centraliziranog obračuna i isplate plaće, a na osnovu podataka koji se unose u taj sistem što, kako je pojasnio, rade institucije koje mu imaju pristup.
''U konkretnom slučaju, s obzirom da PSBiH ima direktan pristup sistemu, oni unose podatke'', obrazložio je Bevanda.
Bevanda je naglasio da je odgovornost za tačnost unesenih podataka u službama Parlamentarne skupštine BiH, dok je vođenje evidencije o prisustvu na poslu zaposlenog u instituciji u nadležnosti i odgovornosti institucije u kojoj uposleni imaju zasnovan ravnopravni status.
Zastupnik Helez je najavio da će, nakon ovakvog obrazloženja, ''istražiti ko dostavlja podatke da su uposlenici u PSBiH prisutni, da dolaze na posao'', te je najavio i podnošenje krivične prijave.
Bojkot predstavnika RS
Jedina sjednica PSBiH nakon jula na koju su se odazvali zastupnici SNSD-a, na čijem čelu je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, održana je 26. oktobra 2021. Opozicijski zastupnici iz RS-a nisu došli na tu sjednicu.
Tad su zastupnici iz RS-a, odnosno predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija (SNSD) tražili smjenu ministra odbrane BiH Sifeta Podžića (Demokratska fronta), ali je većina glasala protiv.
Narodna skupština (NSRS) je u utorak, 1. februara 2022. između ostalih, usvojila i zaključak prema kojem je ''u skladu sa zaključcima sa 20. posebne sjednice održane 30. jula 2021. godine, da predstavnici RS-a u Parlamentarnoj skupštini, Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH mogu da prisustvuju sjednicama, ali na način da u svom odlučivanju uvažavaju stavove i odluke NSRS, Vlade RS i predsjednika tog entiteta''.
U jednom od zaključaka navodi se i da NSRS traži od Parlamentarne skupštine BiH da, prije svake sjednice, entitetskom parlamentu dostavi sve materijale na razmatranje.
Također se od Vijeća ministara BiH zahtijeva da dostave materijale prije sjednica i Vladi RS. Isto se i od Predsjedništva BiH traži dostavljanje materijala prije svake sjednice i predsjednici RS-a Željki Cvijanović.
Jednim od zaključaka se traži da predstavnici RS-a koji su izabrani u PS BiH predlože zakon o zabrani zloupotrebe pojma genocid.
Politički predstavnici iz RS-a zbog izmjena Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i ratnih zločina su blokirali rad državnih institucija krajem jula. Tada je održana i posebna sjednica Skupštine RS, a jedan od zaključaka je bio da će se u Sarajevo vratiti kada se izmjene povuku.
Mirko Šarović, predsjednik opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) ističe da zakon o zabrani zloupotrebe pojma genocid ne znači ništa, osim činjenice da se SNSD vraća u institucije BiH, a da nisu suspendovane Inzkove izmjene Krivičnog zakona.
Predsjednik opozicijske Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović smatra da su ''Milorad Dodik i njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)'', vladajuće stranke u entitetu Republika Srpska (RS), ''legalizirali zakon Valentina Inzka''.
Narodna skupština RS-a je u decembru 2021. godine izglasala zaključke o "prenosu nadležnosti sa BiH na nivo RS".
Skupština je zadužila Vladu RS da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje entitetske zakone o porezu na dodatnu vrijednost, zakon o akcizama, zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS, kao i zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti.
Nakon izglasavanja tih zakona u Narodnoj skupštini RS, državni zakoni iz tih oblasti bi, kako smatraju vladajući u RS-u, ''prestali važiti na teritoriji RS''.
Narodna skupština RS-a u oktobru je donijela zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.
Američko Ministarstvo finansija objavilo je 5. januara 2022. proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider vodeće partije u entitetu Republika Srpska (RS) Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Sankcije su uvedene i Alternativnoj televiziji iz Banje Luke ''zbog povezanosti s Dodikom''.
Njemačka je formalno sredinom novembra zatražila od Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) da izradi dokument s prijedlozima sankcija protiv dužnosnika iz bh. entiteta Republike Srpske, na čelu s članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.
Takva inicijativa naišla je na otpor Mađarske, čiji je premijer Viktor Orban izjavio kako ''odluku o sankcijama moraju jednoglasno donijeti sve države članice Evropske unije (EU)''.
Tužilaštvo BiH je nakon ovih aktivnosti otvorilo predmet protiv više lica zbog osnovane sumnje da su počinila krivično djelo napad na ustavni poredak.
U svojstvu svjedoka saslušano je nekoliko lidera stranaka iz RS, kao i entitetski ministri pravde, Anton Kasipović, i unutrašnjih poslova, Dragan Lukač.
U nedjelju, 30. januara završeni su trodnevni pregovori o Izbornom zakonu između predstavnika hrvatskih i bošnjačkih stranaka iz BiH, ali bez konačnog sporazuma.
U pregovorima održanim u Neumu su posredovali međunarodni zvaničnici iz Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Angelina Eichhorst i Matthew Palmer.
Najspornija pitanja u pregovorima su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda o čemu su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni. Izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH donosi Parlamentarna skupština BiH.
