Mađarska ima pravo da primjeni vlastite mjere na područjima u kojima Evropska unija tek treba poduzeti odgovarajuće korake za zajedničku provedbu pravila EU, odlučio je Ustavni sud ove zemlje, prenosi Reuters.
Sud je razmatrao osporavanjene Orbanove ministrice pravde Judit Varga na odluku suda Evropske unije koji je utvrdio da je Budimpešta prekršila EU zakone osmišljene za zaštitu izbjeglica time što su ih deportovali na granicu sa Srbijom.
U svojoj presudi Ustavni sud je rekao da nisu ispitivali pitanje da li EU zakon ima primat nad mađarskim zakonom obzirom na vladin stav o imigracijama.
Ustavni sud susjedne Poljske izazvao je krizu među 27 zemalja članica ranije ove godine kada su utvrdili da dijelovi ugovora Unije nisu kompaktibilni za ustavom Poljske.
Varga, ministrica pravosuđa Mađarske, tvrdi da bi provedba presude Evropskog suda pravde rezultirala trajnim ostankom mnogih migranata u Mađarskoj.
Orban, jedan od najvećih protivnika masovnog useljavanja u Evropu sa Bliskog istoka i Azije, održao je referendum 2016. godine protiv plana EU za naseljavanje migranata u državama članicama, čemu su se glasači u Mađarskoj u velikoj većini usprotivili.
"Pitanje je da li je ovo protivno pravilima Brisela, a sada kada imamo situaciju da su mađarska pravila koja se protive migracijama suprotstavljena odlukama briselskih birokrata i sudova, šta treba učiniti", rekao je Orban.
"Tumačenje mađarskog ustava, u pogledu svađe sa Briselom na primjer, treba u posljednjoj instanci da padne na (mađarski) Ustavni sud.
Na vlasti od 2010. godine, Orban je i ranije dolazio u sukob sa EU institucijama, prikazujući sebe kao zagovornika nacionalnih interesa Mađarske.
Na sljedećim izborima 58-godišnji Orban mogao bi se suočiti sa snažnim izazovima, a sukob sa Briselom oko migracija mogao bi mu dati poticaj za kampanju o pitanju koje mu je ranije pomoglo da učvrsti svoju podršku.
Orban je rekao da će, ako sud presudi u korist njegove vlade, tražiti da EU reformiše svoja pravila o imigraciji.
"Stvarnost imigracije nije u Briselu, već na mađarskoj granici, poljskoj granici i lukama Italije", rekao je Orban. "Moramo se pozabaviti problemima koji su se pojavili i promijeniti pravila."
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je u više navrata donosio je presude kojima se osuđuje tretman migranata i tražilaca azila na Mađarskoj granici.
U presudi ECJ, od 8. jula 2020. godine, navodi se da su dvije porodice, koji su zadržavane u tranzitnoj zoni na graničnom prelazu Rozke po dolasku iz Srbije u trajanju 464 odnosno 526 dana, predstavlja njihovo lišavanje slobode.
"Uslovi u tranzitnoj zoni Rozke predstavljaju lišavanje slobode jer lica o kojima je reč ne mogu svojevoljno da odu bilo gdje", navodi se u odluci suda iz jula 2020. godine.
Mađarska ministarka pravde Judit Varga je odbacila presudu, navodeći da su "mađarsko zakonodavstvo i praksa u skladu sa evropskim i međunarodnim pravom".
ECJ, kao najviši sud EU, presudio je u novembru prošle godine da je Mađarska prekršila svoje obaveze u zaštiti ljudskih prava vraćanjem tražilaca azila u Srbiju ne uzimajući u obzir rizik da bi mogli biti izloženi nehumanom i ponižavajućem tretmanu.
Vlada Mađarske je odbacila presudu Evropskog suda pravde da je prekršila zakone Evropske unije, nelegalno držeći tražioce azila iz Afganistana i Irana u prihvatnim centrima na granici sa Srbijom, u uslovima nalik na zatvorske.
