Nikaragva je prekinula svoje dugogodišnje diplomatske veze s Tajvanom, prebacivši vjernost Pekingu u znak priznanja politike “Jedna Kina” Komunističke partije Kine i tako smanjivši sve manji broj međunarodnih saveznika Taipeija.
“Vlada Republike Nikaragve prekida diplomatske odnose s Tajvanom i prestaje imati bilo kakve kontakte ili službene odnose. Narodna Republika Kina jedina je legitimna vlada koja predstavlja cijelu Kinu, a Tajvan je neotuđivi dio kineskog teritorija”, navodi se u saopštenju ministarstva vanjskih poslova.
Tajvan je brzo reagirao, izrazivši “bol i žaljenje” zbog te odluke, te rekavši kako je predsjednik te srednjoameričke zemlje Daniel Ortega zanemario prijateljstvo između naroda Tajvana i Nikaragve.
Raskid s Tajvanom predstavlja udarac za Sjedinjene Američke Države, a uslijedio je nakon mjeseci pogoršanja odnosa između Ortege i Washingtona. Došao je na dan kada je američki State Department rekao kako je uveo sankcije Orteginom savjetniku za nacionalnu sigurnost Nestoru Moncadi Lauu, navodeći kako upravlja šemom uvoznih i carinskih prevara kako bi obogatio članove Ortegine vlade.
Bijela kuća i State Department nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentarom, piše Reuters.
Prošlog je mjeseca američki predsjednik Joe Biden kritizirao Ortegu, nazvavši predsjedničke izbore u Nikaragvi “pantomimom” jer je bivši marksistički gerilac i hladnoratovski protivnik Sjedinjenih Američkih Država pobijedio na izborima i osvojio četvrti mandat zaredom.
Nikaragvanski potez ostavlja Tajvan na samo 14 formalnih diplomatskih saveznika, većinom u Latinskoj Americi i na Karibima, uz nekoliko malih država.
Potez također slijedi prijetnje novih čelnika Hondurasa da će prekinuti s Taipeijem. Međutim, nakon izbora koji su se održali prošli mjesec u Hondurasu, tim budućeg predsjednika Xiomara Castra donekle se povukao s te pozicije.
Američki State Department je rekao da odluka Nikaragve ne odražava volju naroda Nikaragve jer njena vlada nije slobodno izabrana.
"Znamo, međutim, da to lišava narod Nikaragve čvrstog partnera u njenom demokratskom i ekonomskom rastu", rekao je glasnogovornik Ned Price u saopštenju. „Ohrabrujemo sve zemlje koje cijene demokratske institucije, transparentnost, vladavinu zakona i promoviranje ekonomskog prosperiteta za svoje građane da prošire angažman s Tajvanom", dodao je.
Kongres Nikaragve 2019. prihvatio je zajam od 100 miliona dolara od Tajvana, ali tajvansko ministarstvo vanjskih poslova je u petak saopštilo da novac namijenjen ekonomskoj rekonstrukciji nikada nije uplaćen zbog "proceduralnih problema sa zahtjevima za dodjelu" od strane banke, koju nije imenovala.
Tajvanska vlada saopštila je da nije povrijeđena odlukom Nikaragve.
Tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen rekla je da se neće povinovati pritiscima ili promijeniti svoju odlučnost da podrže demokratiju i slobodu i "marširaju prema svijetu".
"Što je tajvanska demokratija uspješnija, to je jača međunarodna podrška i veći je pritisak autoritarnog tabora", rekla je ona u Taipeiju.
Ortega je prvi put prekinuo veze sa Tajvanom 1985. godine, ali su one ponovo uspostavljene sa ostrvom 1990. godine pod tadašnjom predsednicom Nikaragve Violetom Barrios de Čamoro.
