U masovnoj grobnici kod Vukovara, na području između sela Pačetin i Bobota, pronađeni su i eshumirani posmrtni ostaci najmanje 11 osoba za koje je preliminarnim nalazima utvrđeno da potječu iz rata 90-ih godina, priopćilo je 30. studenog Ministarstvo hrvatskih branitelja.
Nakon što su na navedenoj lokaciji, na kojoj je ilegalno odlagalište otpada, pronađeni posmrtni ostaci pet osoba, daljnjom pretragom otkrivene masovne grobnice pronađeno je još posmrtnih ostataka, a provedenom ekshumacijom je utvrđeno kako je riječ o najmanje jedanaest osoba, navodi se.
Slijedi antropološka obrada ekshumiranih posmrtnih ostataka, nakon čega će biti poznato više detalja, a potom i proces identifikacije DNA analizom, o čijim će nalazima biti pravodobno obaviještene obitelji, kao i cjelokupna javnost, ističe se u priopćenju.
Republika Hrvatska putem Ministarstva hrvatskih branitelja još uvijek traga za 1.853 osobe iz Domovinskoga rata, od kojih je njih 520 s područja Vukovarsko-srijemske županije, a 386 osoba nestalih je i nasilno odvedenih s područja Grada Vukovara i prigradskih naselja te u pokušaju proboja iz obruča JNA i paravojske u Vukovaru 1991.
Hrvatski ministar branitelja Tomo Medved je 30. studenog o tome izvijestio saborski Odbor za ratne veterane. U izjavi nakon sjednice on je kazao kako “u procesu pronalaženja nema suradnje Srbije koja ne daje informacije o nestalima.”
Vezano za pronađenu masovnu grobnicu kod Bobote, on je kazao kako vjeruje da će se vrlo brzo utvrditi identitet tih osoba. On nije mogao potvrditi medijska nagađanja kako su u grobnici samo civilne žrtve.
Uz aktivnosti Ministarstva hrvatskih branitelja na masovnoj grobnici iz Domovinskog rata kod Bobote, policija i Državno odvjetništvo provode svoje postupke u elementima gdje je očito počinjenje kaznenog djela ratnog zločina, naglasio je.
Ministar Medved je rekao da trenutačno rade samo na području Bobote, ali su u Vukovarsko-srijemskoj županiji u pripremi još dvije lokacije, koje su u potpunosti pripravne za probna iskapanja. Do sada je u toj županiji u potrazi za nestalima obrađeno 99 lokacija.
Što je prošao Vukovar?
Vukovar je posebnim zakonom u ožujku 2020. godine proglašen “mjestom posebnog domovinskog pijeteta”.
Ujesen 1991. godine napadnut je snažnim snagama tadašnje JNA, pripadnika paravojske vojske samoproglašene “Republike Srpska Krajina” i dobrovoljaca iz Srbije.
Nakon višemjesečnih napada tenkovima, artiljerijom i pješadijom i zračnih raketiranja, hrvatska obrana grada slomljena je 18. studenog 1991. godine, većina nesrpskog civilnog stanovništva protjerana je iz grada, prvo u logore i zatvore u Srbiji, a potom u Hrvatsku.
Dio zarobljenih hrvatskih vojnika i policajaca likvidiran je zajedno sa ranjenicima i civilima iz vukovarske bolnice na dobru Ovčara nedaleko grada, a ostali su držani u logorima i zatvorima u Srbiji do tzv. velike razmjene početkom 1992. godine.
Erdutskim sporazumom ujesen 1995. godine dogovorena je mirna reintegracija dotadašnjeg UN-ovog sektora Sjever u ustavno-pravni položaj Republike Hrvatske sa trogodišnjim prijelaznim razdobljem.
Obljenica sloma hrvatske obrane grada 18. studenog svake se godine komemorira na najvišoj razini i u koloni sjećanja od vukovarske bolnice do Spomen-područja Ovčara redovito sudjeluje državni vrh, izaslanstva hrvatskih gradova, županija, političkih stranaka i stradalničkih udruga, kao i brojni građani.
Vukovar dan-danas osjeća posljedice rata. Ekonomija nije dosegla predratnu razinu, nije poznata sudbina gotovo 500 hrvatskih branitelja i civila nestalih u vrijeme ulaska JNA, paravojske lokalnih Srba i dobrovoljaca iz Srbije u grad, a međuetničke tenzije nekad slabije, a nekad izraženije i dalje su prisutne.
