Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske (RS), nije dobio podršku u Vijeću naroda u tom bosanskohercegovačkom entitetu na sjednici koja je održana u četvrtak, 18. novembra.
Klubovi Bošnjaka i Hrvata u Vijeću naroda RS nisu glasali za tekst Zakona, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE), Mihnet Okić, potpredsjedavajući Vijeća naroda RS iz reda Bošnjaka.
„Zakon o lijekovima je osporen zbog rušenja države Bosne i Hercegovine, zbog postojanja takvog zakona na državnom nivou i kao takvog, smatramo ga nepotrebnim i suvišnim“, rekao je Okić za RSE.
Vijeće naroda RS čini 28 delegata, po osam delegata iz reda Srba, Bošnjaka i Hrvata, kao predstavnika konstitutivnih naroda, te četiri delegata iz reda Ostalih.
Po proceduri, Zakon se sada upućuje na usaglašavanje na Zajedničku komisiju Narodne skupštine RS i Vijeća naroda RS. Ukoliko ni tu ne bude kompromisa, o zakonu će odlučivati Ustavni sud RS.
Sporni zakon usvojen 20. oktobra
Narodna skupština (NS) RS-a usvojila je 20. oktobra Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima. Na zakon je, u predviđenom roku, Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Tim Zakonom predviđa se osnivanje Agencije za lijekove i medicinska RS, kao ovlaštenog organa nadležnog za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini u RS.
U prijedlogu se navodi kako je Agencija “samostalna upravna organizacija i ima svojstvo pravnog lica”.
U Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima koji je usvojio NSRS navedeno je da stupa na snagu šest mjeseci od dana objavljivanja u Službenom glasniku.
Osnivanje entitetske agencije za lijekove nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine (BiH), koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995., kojim je definisano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.
Od 2009. godine djeluje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. Agencija je jedinstveno regulatorno tijelo na nivou države, a u svom djelovanju preuzela je većinu poslova iz oblasti farmacije koje su do tada obavljali entiteti.
Osnovana je nakon što je Parlamentarna skupština BiH usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima.
Zakon o lijekovima, koji je temeljan i za rad Agencije za lijekove, može se mijenjati isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH.
OHR: "Ozbiljno osporavanje nadležnosti"
Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR), neposredno prije usvajanja zakona, upozorili su kako entitetski zakon predstavlja „ozbiljno osporavanje nadležnosti Agencije za lijekove BiH“, te da je ta agencija „jedina ovlaštena, sposobna i opremljena osigurati da lijekovi i medicinski uređaji koji su u upotrebi u BiH budu sigurni, kvalitetni i efikasni“.
„To je ujedno i jedina takva agencija koja je osnovana i radi u skladu s EU Acquis (pravna tekovina EU-a, nap. aut.), kao uslov za BiH u procesu pristupanja Evropskoj uniji“, naveli su iz OHR-a.
Usvajanje entitetskog zakona o lijekova oštro su osudile i Sjedinjene Američke Države (SAD) te Evropska unija (EU).
Dok su u EU ocijenili da će to "dodatno udaljiti BiH od usklađivanja sa pravnom stečevinom EU“, iz SAD su najavili da su „spremne da koriste sve raspoložive sankcije protiv onih koji podrivaju ili omogućavaju podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma“.
Dodikove najave o "vraćanju nadležnosti"
Entitetski zakon o lijekovima prvi je korak koji je učinjen, prema najavama Milorada Dodika lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), u vraćanju nadležnosti sa nivoa BiH na nivo RS.
Dodik je najavio, 8. novembra, nakon sastanka stranaka vladajuće koalicije u RS u Banjaluci, zahtjev za održavanje posebne sjednice na kojoj će se raspravljati o informaciji o prenosu nadležnosti sa RS na BiH.
Istakao je da će se, nakon razmatranja informacije o prenosu nadležnosti pripremiti i akcioni plan za njihovo vraćanje na nivo RS.
Kolegijum Skupštine RS usvojio je 12. novembra Prijedlog dnevnog reda 24. posebne sjednice, na kojem se nalazi Informacija o prenosu nadležnosti sa RS na nivo BiH.
No, u saopštenju iz NSRS nakon sjednice kolegija se ističe da će termin održavanja posebne sjednice biti dogovoren na Kolegijumu nakon redovne sjednice NSRS koja počinje 24. novembra.
Na dnevnom redu posebne sjednice raspravljaće se pojedinačno o informacijama o prenosu nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosudnim institucijama BiH, te prenosu nadležnosti u oblasti odbrane i bezbjednosti.
Predviđena je i rasprava o Deklaraciji o ustavnim principima na prijedlog člana Predsjedništva BiH iz RS, entitetskog predsjednika i Vlade RS, te klubova vladajuće koalicije u Skupštini RS.
Uz svaku od predloženih tačaka nalaze se, kako je navedeno i predlozi zaključaka.
