Vlada Crne Gore je 4. novembra usvojila ranije najavljeni program "Evropa sad", set poreskih politika koji treba da obezbijedi dominaciju socijalne pravde i dostojanstven život građanima, izjavio je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić.
"Najniža cijena rada po ovom modelu je 450 eura. Da bi se došlo do prihvatanja od svih strana, porez je jedinstven i najmanji u ovom dijelu Evrope, i on je 20,4 odsto opterećenja za poslodavaca", kazao Krivokapić.
Kako je Ministar finansija Milojko Spajić ranije najavio, od 1.januara 2022. godine biće ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje, uvodi se neoporezivi dio bruto zarade od 700 eura, kao i progresivno oporezivanje zarada iznad 1.000 eura, što će, kako je rekao, uticati da prosječna plata do kraja naredne godine poraste na 700 eura.
"Minimalna zarada do skoro je bila 222 eura. Porast na 450 eura je dupliranje zarade za najugroženije radno stanovništvo, pa predviđamo da će prosječna mjesečna neto zarada do kraja 2022. porasti sa 530 na 700 eura", rekao je Spajić na konferenciji za medije 4.novembra.
Prema njegovim riječima, poresko opterećenje oko 39 odsto na plate je bilo jedno od većih u regionu, pa je od 100 eura, 61 euro bila zarada, a 39 je išlo državi.
"Sada će 79 eura biti neto zarada, dok će 21 euro ići državi", kazao je Spajić i dodao da bi većina stanovništa dobila povećane zarade od preko 20 odsto.
Naveo je i primjere planiranog progresivnog oporezivanja, kojim će firme sa ostvarenom dobiti manjom od 100.000 eura biti oporezovane po stopi od devet odsto, one sa profitom od 100.000 do milion i po eura po stopi od 12 procenata, a kompanije koje ostvare više od toga plaćaće 15 odsto poreza.
Ovim šaljemo poruku da Crna Gora nije poreski raj i da nam sumnjiv kapital ne treba, kazao je Spajić, koji je najavio najavio socijalnu i penzionu reformu u naredne dvije godine.
Spajić je najavio i da će budžet, kojim se ne predviđa potreba za novim zaduženjem, biti 15. novembra predat Skupštini.
Na novinarsko pitanje da li ima rezervni plan ako se budžet ne usvoji u parlamentu, odgovorio je kontrapitanjem "da li oni imaju rezervni plan?".
"Ovo je apolitična reforma, a od 2023. godine i fiskalno pozitivna za naš budžet. Ne treba to da uskratimo ljudima zbog naših političkih previranja", kazao je Spajić.
Da "Maršalov plan za Crnu Goru - Evropa sad" obiluje "kontradiktornostima, neutemeljenostima i populizmom", poručio je 29.septembra Branko Radulović iz Pokreta za promjene.
"Ovakva ekonomska i finansijska politika ministra Spajića i Vlade Crne Gore više neće imati podršku u Skupštini od poslaničkog kluba Demokratskog fronta – Pokreta za promjene", rekao je Radulović.
Najbrojniji činilac vladajuće koalicije, Demokratski front (DF), bojkotuje zasijedanja Skupštine od sredine juna, nezadovoljni zbog usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici i razrješenjem ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja tog genocida.
Od tada aktuelna Vlada nema podršku parlamentarne većine koju sa DF čine Demokrate i Građanski pokret URA, pa ni dovoljnu podršku za izglasavanje zakona.
Iz Vlade su saopštili da će reforme "Evropa sad" omogućiti povećanje životnog standarda, unaprjeđenje poslovnog i investicionog ambijenta, smanjenje sive ekonomije na tržištu rada, te održiv i inkluzivan ekonomski model.
