Visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH imaju odgovornost i ovlaštenje da iz javnog života uklone sve nosioce državnih funkcija koji ugrožavaju mir i ruše državu, saopćili su 19. oktobra iz Akademija nauka i umjetnosti (ANU) Bosne i Hercegovine (BiH).
Navode još i da je to njihova odgovornost u vremenu destabilizacije države i ugrožavanja mira u BiH.
Iz ANU BiH smatraju da na društvenoj i političkoj sceni BiH jačaju političke snage koje negiraju opstojnost države, te da je nosilac destrukcije Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Ističu da je "svojom totalitarnom vladavinom Dodik ukinuo djelovanje demokratskih institucija u bh. entitetu Republika Srpska", dok blokadom rada Predsjedništva, Parlamentarne skupštine i Vijeća ministara BiH, želi isto uraditi i na nivou države.
"Najava ukidanja zakona države BiH koje je u proteklim decenijama proglasio visoki predstavnik, a potvrdila Parlamentarna skupština BiH, predstavlja opasnost za mir", saopćeno je iz ANU BiH.
To se, kako naglašavaju, posebno odnosi na zakone o Oružanim snagama, Upravi za indirektno oporezivanje, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), te Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH.
"Jednostrano, i izvan Parlamentarne skupštine BiH, ukidanje nadležnosti institucija države znači kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavno-političkog poretka u BiH", kaže se u saopćenju.
Naime, Milorad Dodik najavio je da će tražiti prenos svih nadležnosti sa državnog na entitetski nivo.
Nakon što je Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik u BiH, nametnuo Zakon o zabrani negiranja genocida i drugih ratnih zločina, predstavnici iz RS bojkotuju rad državnih institucija.
Dodik je u ponedjeljak, 18. oktobra na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu, nakon završene sjednice Predsjedništva BiH, izjavio kako je uvjeren da će od 20. do 25. oktobra biti sačinjen set zakona u vezi sa vraćanjem nadležnosti Republici Srpskoj o kojima će se izjasniti Narodna skupština ovog entiteta.
Šta predviđa Ustav BiH?
Prenošenja nadležnosti s države Bosne i Hercegovine (BiH) na entitete nisu u skladu s Ustavom BiH. Takva odluka ne može značiti i automatsko prenošenje nadležnosti.
U Ustavu BiH piše da država ima nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH.
Promjene u prenošenju nadležnosti na državni nivo dio su Ustava BiH i kao takve ne mogu biti predmet izmjena u entitetskom zakonodavstvu.
U članu 3 Ustava BiH navodi se da "sve vladine funkcije i ovlasti, koje po ovom Ustavu nisu izričito dodijeljene institucijama BiH, pripadaju entitetima".
U istom članu se precizira da će se "entiteti i sve njihove niže jedinice u potpunosti pokoravati ovome Ustavu".
Zakoni koji se tiču državnih institucija mogu se mijenjati isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH ili ih može mijenjati visoki predstavnik u BiH.
Odluke visokog predstavnika može osporiti jedino Ustavni sud BiH.
