Ključ popisa stanovništva je da se registrira ukupni potencijal društva i prostora.
Međutim, smatra demograf, profesor s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Šterc, na Zapadnom Balkanu u popis stanovništva unosi se politički aspekt kao ključni, koji je vezan, između ostalog, za nacionalnost, etničku pripadnost itd., i "onda to dobiva negativne konotacije". Zašto?
Šterc pojašnjava da se ukupni potencijal koji se popisom registrira ne odnosi isključivo i jedino "na livade, pašnjake, kokoši, konje itd., nego se odnosi i na korištenje nekakvih suvremenih tehnologija".
"Zašto? Zato što je to zapravo temelj svih mogućih planiranja u zemlji. Dakle, popis stanovništva se vrši zato da vi dobijete trenutačni presjek kroz populaciju, njezino bogatstvo, potencijal kako bi moglo sutra planirati ukupni razvoj tog prostora. To je temeljni razlog popisa", kaže Šterc za Facebook rubriku Zašto Radija Slobodna Evropa (RSE).
Za razliku od zemalja Zapadnog Balkana, kaže ovaj stručnjak, skandinavske zemlje, inače najuređenije i zemlje s najzadovoljnijim stanovništvom, nemaju nacionalnih manjina.
"Tamo je nacionalnost samo jedna, vezana je za državljanstvo, vezana je državu, a ostalo su etničke skupine. I to tako oni postavljaju. Prema tome, kad se to tako postavi, onda se dobije smisao popisa stanovništva, a s druge strane je onda beskrajna politizacija, vidjet ćete samo kakva će biti kad se dobiju rezultati popisa stanovništva", naglašava Šterc.
Popisi stanovništva počeli su u Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji.
U Srbiji, na Kosovu i u Crnoj Gori popis je zakazan za 2022. godinu, a u BiH se očekuje u 2023. godini.
Politizacija popisa i kampanje manjina u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je u ponedjeljak, 13. septembra, počeo popis stanovništva, koji će trajati do 26. septembra.
Popis će se provoditi u dvije faze. Od 13. septembra 2021. do 26. septembra 2021. samopopisivanjem stanovništva kroz elektronički sustav e-Građani, a od 27. septembra 2021. do 17. oktobra 2021. popisivači obavljaju “klasično” popisivanje onih koji se nisu samopopisali i rade terensku kontrolu prve faze popisa.
Prije popisa, predstavnici manjina u Hrvatskoj su kroz kampanje pozivali građane da se izjasne u okviru nacionalne pripadnosti kojoj pripadaju.
Više od 80 velikih billboarda s porukom "Ne budi samo Srbin, budi e-Srbin", postavljeno je u dijelovima Hrvatske gdje pripadnici srpske manjine žive u značajnijem broju.
Sdruge strane, predstavnici bošnjačke manjine su kampanjom "Ja sam Bošnjak" pozvali sve Bošnjake u Hrvatskoj da se tako i izjasne.
Kampanjom su željeli potaknuti što veći broj svojih sunarodnjaka da se izjasne kao Bošnjaci, a ne kao Muslimani, kako su bili nazivani u socijalizmu, ili kao Hrvati islamske vjeroispovijesti.
Demograf Šterc, smatra da se ovakvo što nije radilo ni u bivšoj državi Jugoslaviji, koja je, kaže, bila dio totalitarnog sustava.
"Ni tad se nije činilo to što se sad čini. Niko nema pravo, niti popisivač, niti javnim djelovanjem, niti plakatiranjem utjecati na lude kako se oni etnički izjašnjavanju.
to je osobno pravo svakog čovjeku koji za sebe može reći da je Klingonac, svemirac i šta sve ne, i potpuno je neprimjereno jednom uređenom društvu", kazao je Šterc.
On smatra da se ovo radi kako bi se u popisu 2021. godine potvrdio status iz 2011. godine „kada se fiktivnim popisivanjem došlo do većeg broja manjinske populacije, da bi ta populacija imala određeni broj predstavnika u Saboru".
"Davanje mjesta u Saboru bez potencijala, odnosno broj mjesta u odnosu na populaciju je potpuno neprimjereno, to je jedna politizacija i to se čini tako što se nagovaraju ljudi da se tako izjašnjavaju", kaže Šterc.
Problem vidi i u mogućnosti zloupotrebe online sustava za samopopisivanje gdje je teško utvrditi ko zaista živi u Hrvatskoj a ko fiktivno.
Smatra da sve zajedno vodi ka još neuređenijem društvu.
Šterc naglašava da bi popis prije svega trebao biti bitna baza za planiranje. Međutim, u Hrvatskoj, smatra on, nisu ispunjeni svi uvjeti da se popis zapravo provede.
"Prije svega sve susjedne zemlje su pomaknule popis na 2022. godinu, a Hrvatska to čini sad, s tim da mi smatramo, dakle mi iz znanstvenog sustava da sve pretpostavke za popis nisu napravljene. Dakle, recimo nije formiran Savjet za popis stanovništva, kojeg čine sve, formiraju sve zemlje, a čine ga znanstvenici koji se bave tom problematikom", ocjenjuje Šterc.
On smatra da nisu napravljene procjene stanovništva na osnovu drugih baza podataka, nije napravljen pretpopis stanovništva, nije znanstveno recenziran zakon o popisu stanovništva.
"Tako da je sve to zapravo u rukama političkog sustava i ta politizacija cijelog društva Hrvatske sve to odražava nažalost i na sam popis stanovništva", zaklučuje.
Crna Gora – situacija kao početkom ’90-ih
Popis u Crnoj Gori bio je planiran za april 2021. godine, ali nije proveden zbog neusvojenog budžeta i pandemije korona virusa.
Zvaničnici crnogorske vlade su tokom augusta izjavili da popis ipak neće biti održan ove godine zbog tehničkih razloga.
Ipak, Vlada je iznenada pokrenula proceduru predlaganja Zakona o popisu stanovništva.
Od Savjeta statističkog sistema traženo je da se u roku od 24 sata izjasni da li prihvata Nacrt zakona o popisu, objavio je 7. septembra član tog tijela Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju, koji je zbog toga podnio ostavku.
Nakon ovoga, 13. septembra pokrenuta je procedura za smjenu direktorice državnog zavoda za statistiku Monstat Gordana Radojević, zbog, kako je navedeno, “nepravilnosti” u radu institucije na čijem je čelu.
Međutim, o motivima za smjenu direktorice Monstata na Twitteru je pisao poslanik Demokratske partije socijalista Predrag Bošković i naveo da je Radojević “smijenjena jer se protivila načinu” na koji aktualna vlast priprema Popis stanovništva.
Do ubrzane izrade Zakona o popisu došlo je nakon upozorenja Demokratskog fronta (DF) da će u parlamentu uskratiti podršku Krivokapićevoj Vladi ako taj pravni akt u septembru ne bude dostavljen Skupštini.
"Ako ne bude popisa, neće biti ni Vlade", poručili su 10. augusta iz DF-a.
Analitičari komentiraju da je riječ o klasičnoj politizaciji popisa, odnosno svođenju na nacionalno i vjersko izjašnjavanje.
Šterc problem, između ostalog vidi u naslijeđenom modelu iz bivše države.
"Po logici moderne države – samo postoji crnogorska nacionalnost. Da smo to tako postavili prije 30 godina kada smo se raspali, dosad bismo navikli ljude na to. A ne da sad imamo situaciju kao početkom ’90-ih godina, gdje se broji koji su koji i sl.", kaže Šterc.
Događaje u Crnoj Gori naziva društvenom katastrofom za koju se nada da neće poprimiti šire razmjere.
"Danas u 21. stoljeću vodimo bitke koje su moram reći – primitivne“, kaže Šterc.
'Teritorizacija podijeljenosti' u BiH
Bosna i Hercegovina neće provesti popis stanovništva u svjetski propisanoj dekadi 2021. godine. Posljednji popis u zemlji urađen je 2013. godine, također dvije godine kasnije, nego što su to uradile ostale zemlje u regiji i Europi
Pred popis u BiH je, smatraju stručnjaci, najvažnije da usuglasi zakon o
o provođenju popisa, odnosno, metodologiji, kako bi se izbjegli problemi iz 2013, kada Narodna skupština Republike Srpske (RS) nije priznala rezultate.
Iako je Eurostat priznao rezultate popisa provedenog 2013. godine primjedbe iz RS su se odnosile na zastupljenost osoba koje, zapravo, ne žive u BiH, ali su se tu zatekle u vrijeme popisa.
Iz tog entiteta tvrdili su da je na popisu i oko 190.000 bosanskohercegovačkih državljana koji žive u inostranstvu, a koji su u vrijeme popisa 2013. bili u predratnim mjestima boravka, što je, kako su naglasili, "prikazalo veći broj Bošnjaka u odnosu na stvarno stanje".
Demograf iz Zagreba smatra da se u BiH dešava teritorijalizacija podijeljenosti.
To objašnjava vezivanjem identiteta za teritorijalni okvir.
"Tu se sad nakon 30 godina razvija neki drugi oblik identiteta. Imate hrvatsko-muslimanski dio priče, u kojem se to ne dešava, i drugi dio u kojem se to dešava", objašnjava.
Na pitanje misli li da će biti bolja situacija nego na prethodnom popis, stručnjak kaže da će popis opet biti ispolitiziran.
"Popisuje se tzv. fiktivno stanovništvo. MI ako usvojimo EUROSTAT-ovu definiciju koja kaže da je definicija stalnosti da stalno stanovništvo ono koje najveći dio slobodnog vremena provede u mjestu prebivališta. Kad bis e tako popisivalo, bila bi malo drukčija situacija", kaže Šterc.
Sjeverna Makedonija: Popis između makedonskog i albanskog identiteta
Popis stanovništva u Sjevernoj Makedoniji počeo je 5. septembra. To je prvi popis nakon 19 godina.
Provođenju popisa protivila se opozicija, s jedne strane zbog pandemije, a s druge jer su smatrali da će se postojećim zakonom o popisu falsificirati sam proces.
Glavne primjedbe opozicije bile su nepostojanje stručne i široke debate o popisu, nedostatak konsenzusa svih političkih partija, problematična metodologija o provođenju popisa.
U aprilu 2021., kada je prvobitno bio planiran popis, reagirala je i opoziciona Alijansa za Albance, s primjedbom da aplikacija za popis dijaspore ima brojne anomalije, što demotivira ljude da sudjeluju u popisu.
Demograf iz Zagreba kaže da je situacija i u Sjevernoj Makedoniji slična, ako se uzme u obzir odnos između albanskog i makedonskog identiteta.
"Uvijek se svodi na takve različitosti, umjesto da se popisuje stanovništvo jedne države koje čini njen potencijal. Davati etničkoj razlikosti je jako loš pristup i u principi ne daj rezultate koji se očekuje", kaže Šterc.
Srbija: Biti Vojvođanin?
Popis stanovništva u Srbiji trebalo je da bude održan u oktobru 2021. godine, ali je zbog pandemije virusa korona odgođen za 2022. godinu.
Već sad se vodi debata o tome hoće li biti moguće izjasniti se kao "Vojvođanin".
Izvršni odbor Srpske akademija nauka i umetnosti (SANU)saopćio je da bi "uvođenje odrednice 'Vojvođanin' u budućem popisu stanovništva u Srbiji bio opasan presedan".
U saopćenju se navodi da se Izvršni odbor SANU "s čuđenjem upoznao s idejom o uvođenju odrednice 'Vojvođanin' u budućem popisu".
S druge strane, iz Vojvođanskog fronta, političkog saveza stranaka iz Vojvodine, smatraju da je osnovno ljudsko pravo da se neko izjasni po nacionalnosti.
Za Šterca je ovdje riječ o izjašnjavanju o teritorijalnoj pripadnosti.
"Sve je to u okviru jedne države gdje su svi zapravo Srbi, ali postoji dakle jedna etnička razlika koju ljudi žele naglasiti i to im trebam omogućiti, ali u okviru jedne države."
Kosovo: Nepriznavanje identiteta
Zbog pandemije korona virusa, popis stanovništva, domaćinstava i stanova na Kosovu, koji je trebao da bude održan 2021., bit će proveden 2022. godine.
Posljednji popis na Kosovu proveden je 2011. godine.
Tada su općine na sjeveru zemlje gdje žive Srbi bojkotirale popis.
Pred novi popis, iz državne agencije za statistiku kažu da postoji volja za učešćem i u ovim dijelovima Kosova.
Problem na Kosovu demograf iz Zagreba objašnjava činjenicom da kao i drugdje i ovdje nije uređen sistem.
"Neće se promijeniti situacija jer sva ta neuređenost u tim krajevima je posljedica političkog djelovanja. Ona je naprosto derivacija načina upravljanja pojedinim prostorima, državama", kaže Šterc.
Stručnjak zaključuje da je problem u pristupu u kojem se ne priznaje jedan identitet i onda se drugi dio izdvaja iz državnosti, a "malo toga se dogodi u pomirbenom smislu".
