Skupština Crne Gore je 11. maja, počela raspravu o izmjenama Zakona o Državnom tužilaštvu, kojim parlamentarna vladajuća većina želi da smijeni aktuelni vrh crnogorskog državnog tužilaštva.
Zahtjev za promjenama u tužilaštvu, a posebno u Specijalnom državnom tužilaštvu, predstavljao je prioritet vladajuće koalicije odmah nakon osvajanja vlasti na parlamentarnim izborima održanim 30. avgusta prošle godine.
Dva pogleda na promjenu tužilačkih zakona
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je ocijenio da je ambicija parlamentarne većine i Vlade Crne Gore da za godinu dana isporuči rezultate u oblasti vladavine prava, odnosno u borbi protiv organizvanog kriminala i korupcije, te da su izmjene zakona o tužilaštvu usklađene sa evropskim standardima.
“Ovo nije usmjereno ni protiv koga, ni personalno ni nacionalno, već se radi o patriotskom činu da se napravi veliki korak u oblasti vladavine prava”, rekao je Abazović govoreći o izmjenama Zakona o Državnom tužilaštvu.
Opoziciona Demokratska partija socijalista tretira izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu kao “ucjenjivački zakon”, upravo zbog prethodnog uslova Demokratskog fronta kojim neće podržati ni jedan od zakona prije usvajanja izmjena tužilačkih zakona, te očekuje opomenu Evropske komisije prema vladajućoj većini.
“Ovo je vrlo opasan naum u koji ulazite, jer ćete uniziti tužilaštvo kao instituciju. Evropa dobro zna da je način mijenjanja ovog zakona u suprotnosti sa standardima. Dobićete opomenu od Evropske komisije, koliko će teška da bude ta opomena tek ćemo vidjeti. Suština ovog zakona jeste stavljanje tužilaštva pod političku kontrolu sa ciljem da se targetiraju politički protivnici”, rekao je poslanik DPS-a Danijel Živković.
I tužioci su ranije ocijenili da predloženi tekst zakona stvara prostor za politizaciju tužilačke organizacije.
Koje promjene zakon predviđa
Ključna promjena koju su partije vladajuće koalicije unijele u postojeći Zakon o Državnom tužilaštvu je, promjena sastava Tužilačkog savjeta koji bira Specijalnog tužioca i ostale tužioce. U novom predlogu Vlade je promijenjena struktura Tužilačkog savjeta koji bi trebalo da ima 11 članova, po pet iz redova tužilačke organizacije i “uglednih pravnika” koje bi birala Skupština i jedan predstavnik Ministarstva pravde.
Vlast u Crnoj Gori, predvođena Demokratskim frontom (DF), Demokratama i Građanskim pokretom URA, je najavila da će izmjene Zakona o tužilaštvu biti usvojene uprkos stavu Venecijanske komisije koja je izrazila zabrinutost zbog moguće politizacije Tužilačkog savjeta.
Ovo je drugi put da Venecijanska komisija, u kratkom periodu, analizira izmjene tužilačkih zakona koje je preložila vladajuća većina u Crnoj Gori. Prvi predlog izmjena tužilačkih zakona Venecijanska komisija je ocijenila negativno 22. marta, a oštro je reagovala i Evropska unija upozoravajući da bi takve promjene unazadile reforme na putu Crne Gore ka EU.
Potom je vladajuća većina odustala od tog predloga izmjena tužilačkih zakona, pa je Venecijanskoj komisiji poslala inoviran i korigovan predlog.
Demokratski front: Zakonima se oslobađaju tužioci
Jedan od predlagača izmjena Zakona o Državnom tužilaštvu, šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta (DF) Slaven Radunović je saopštio da izmjene imaju za cilj da tužioci u Crnoj Gori počnu da rade bez pritiska centara moći:
“Gospodo tužioci, ovo što radimo radimo zbog građana Crne Gore i zbog vas. Moći ćete da počnete da se bavite poslom kako je propisano zakonom bez straha. Imaćete priliku da radite kako treba”.
Radunović je ustvrdio da izmjenama Zakona neće doći do politizacije tužilaštva.
“Ovo je oslobađanje tužilaštva. Kažete da smo se ovdje ujedinili, jer mi iz Demokratskog fronta želimo da se navodno revanširamo nekim tužiocima koji su nas progonili. Mi samo želimo da točak pravde počne da se okreće”, zaključio je Radunović.
Ranijim izjavama DF je uslovljavao ostale iz parlamentarne većine i Vladu Crne Gore, da dok se ne usvoje izmjene tužilačkog zakona neće podržati ni jedan zakon uključujući ni budžet.
Demokratski front je naročito zainteresovan za smjenu Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog tima iz Specijalnog tužioca, upravo zbog krivičnog gonjenja čelnika ovog političkog saveza u sudskom procesu “državni udar” i za navodno pranje novca. Demokratski front je tvrdio da specijalni tužilac Katnić progoni Demokratski front iz političkih motiva te je navodno radio u korist nekadašnje vladajuće Demokratske partije socijalista.
Iz Evrope poruke da se ne politizuju pravosudne institucije
Analizirajući zakonska rešenja o kojima se raspravlja, Venecijanska komisija – savjetodavno tijelo Savjeta Evrope je ocijenila, da treba osigurati da nema politizacije Tužilačkg savjeta preko izbora članova iz redova “uglednih pravnika” te da izbor prostom većinom u Skupštini nije pogodan za osiguranje političke neutralnosti.
Takođe Venecijanska komisija je saopštila da bi prestanak mandata sadašnjim članovima Tužilačkog savjeta predstavljalo ozbiljno kršenje nezavisnosti tog tijela i da ne bi bilo opravdano.
Venecijanska komisija je izrazila i zabrinutost zbog načina izbora vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca i preporučila da osoba na tu funkciju bude izbrana iz reda postojećih tužilaca. Komisija je preporučila da se pronađe široki konsenzus oko imenovanja budućeg Vrhovnog državnog tužioca.
Podsjetimo, Vrhovno državno tužilaštvo je duže vrijeme u v.d. stanju zbog nepostojanja dogovora između političkih subjekata o njegovom izboru u parlamentu.
Mišljenje Venecijanske komisije o tužilačkim zakonima koje je predložila parlamentarna većina u Crnoj Gori komentarisao je izvjestilac za Crnu Goru u Evropskom parlamentu Tonino Picula koji je upozorio je da je za sve evropske institucije dobrodošao jedino onaj ishod koji garantuje nezavisnost pravosuđa od političkog uticaja.
"Usvajanje ovih revidiranih zakona, treba da bude veoma jasno: zadržavajući sudstvo na putu nezavisnosti, da bude sposobno da se nosi sa kriminalom i organizovanom korupcijom, da ne bude kontaminirano voljom političkih partija", izjavio je Picula.
Planirano je da rasprava o izmjenama Zakona o Državnom tužilaštvu traje oko pet radnih sati, što znači da bi poslanici mogli glasati već u srijedu 12. maja.
