Sukob između premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića i dijela parlamentarne većine u Crnoj Gori, predvođenom Demokratskim frontom (DF) kulminirao je nakon posljednjeg neuspješnog pokušaja prevazilaženja političke krize.
Na sastanku, 12. aprila premijer Krivokapić nije dobio podršku glavnih koalicionih partnera za razrješenje ministra pravde Vladimira Leposavića koje je tražio zbog ministrovog negiranja genocida u Srebrenici. Uz to je optužen od lidera DF-a za navodnu kolaboraciju sa predsjednikom Crne Gore i liderom Demokratske partije socijalista (DPS) Milom Đukanovićem.
Koncepcijske razlike premijera i Demokratskog fronta
Komentarišući neuspješne pregovore predstavnika parlamentarne većine sa premijerom, programski direktor Centra za političku edukaciju Dragiša Janjušević za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje da je Demokratski front, od početka formiranja Vlade Crne Gore, pokušavao da podrije autoritet premijera Zdravka Krivokapića zbog nezadovoljstva sastavom i radom Vlade.
„To je koncepcijski sukob od formiranja Vlade, a slučaj ministra Leposavića je poslužio da se autoritet premijera Krivokapića dodatno dovede u pitanje, ili da se izvede neka rekonstrukcija Vlade koja bi bila neka satisfakcija Demokratskom frontu. Zbog toga oni insistiraju na podršci ministru Leposaviću“, konstatuje Janjušević.
Vlada Crne Gore je izabrana 4. decembra glasovima koalicije predvođene DF-om, Demokratskom Crnom Gorom i Građanskim pokretom URA. Zahtjev Krivokapića, da njegov kabinet čine eksperti, a ne političari, DF je oštro kritikovao. Ipak, njihovim i glasovima koalicionih partnera, Krivokapić je izabran za premijera.
DF je tokom protekla četiri mjeseca nastavio da kritikuje rad Vlade u gotovo svim oblastima. Đukanović, čiji je DPS nakon tri decenije prešao u opoziciju, ostao je na mjestu predsjednika Crne Gore, što je nametnulo kohabitaciju sa Krivokapićem.
Sastanak završio razmjenom optužbi
Do sastanka premijera sa liderima partija parlamentarne većine je došlo nakon što je ministar pravde Vladimir Leposavić odbio da podnese ostavku na zahtjev premijera Krivokapića, a koja je tražena nakon oštrih reakcija iz zemlje i međunarodne zajednice na ministrovo negiranje genocida u Srebrenici.
Sastanak je propao nakon što ga je Krivokapić napustio zbog optužbi lidera DF-a da se navodno tajno istog dana sastajao sa predsjednikom Đukanovićem. Nazivajući optužbe „širenjem lažnih informacija“, premijer Krivokapić je objasnio da je napustio sastanak „zato jer ne dozvoljava podmetanja i neistine“. On je potvrdio da se sa Đukanovićem sastao institucionalnim povodom u okviru Savjeta za odbranu i bezbjednost.
Prepričavajući detalje sastanka jedan od lidera DF Milan Knežević rekao je kako ga je premijer Krivokapić optužio da stoji iza zavjere rušenja Vlade zajedno sa ministrom Leposavićem.
„Saopštio je (premijer Krivokapić) da posjeduje brojne informacije o toj zavjeri. Na moje insistiranje da kaže kakve informacije posjeduje, on je odbijao pa sam ga pitao da li se on danas sreo sa Milom Đukanovićem. Kada je premijer potvrdio da se sa njim sreo ušli smo u verbalnu raspravu nakon koje je premijer napustio sastanak", rekao je Knežević.
A Nebojša Medojević, takođe jedan od lidera DF je na twiteru, istim povodom, napisao:
„Paranoje , strahovi , frustracije, fatamorgane Krivokapića postaju sve vise problem svih nas koji smo glasali Vladu. On ne može da vodi Vladu. Preveliki zalogaj“.
DF podržava ministra Leposavića i neće glasati u parlamentu za njegovo razrješenje. Lideri DF-a ocjenjuju da je problem Krivokapića sa Leposavićem personalni i očekuju kako su rekli „da se premijer i ministar pomire“.
Kako će funkcionisati Vlada
Odgovarajući na pitanje kakve su posljedice sukoba unutar vladajuće koalicije i Vlade, politički analitičar Dragiša Janjušević kaže da je upitna realizacija svih budućih odluka Vlade zbog produbljivanja krize na relaciji premijer – DF.
„Svi bitni zakoni koje pokušavaju donijeti biće pod znakom pitanja. Sve slabosti koje se budu ukazivale na relaciji Vlada - parlamentarna većina, opozicija će koristiti na način kao što smo već vidjeli: blokadama ulica, protestima, potenciranjem nekih konflikata itd”, komentariše Janjušević
Janjušević očekuje produbljivanje krize u radu Vlade.
“Ukoliko ne bude nekog konsenzusa unutar parlamentarne većine svaki naredni potez Vlade biće problematičan sa pozicije realizacije onoga što su naumili da sprovedu u djelo“, kaže Janjušević, dodajući da se to odnosi na takozvane tužilačke zakone, Izborni zakon, odluke o državljanstvu i biračkom pravu koje su u fokusu političke javnosti u Crnoj Gori.
Ostale članice parlamentarne većine pokušavaju da utiču na odnose između Vlade i DF-a. Tako je predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković pozvao sve koalicione partnere, kao i premijera, da odustanu od polemika, teških riječi, rasprava u medijima i nepotrebnih nesuglasica.
Program rada nove Vlade Crne Gore
I iz Srbije interesovanje za sukob premijera i ministra
Prema izjavama u medijima, državni vrh Srbije je zainteresovan za odnose u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori. Tako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno komentarisao namjeru premijera Krivokapića da smijeni ministra pravde Vladimira Leposavića zbog relativizacije genocida u Srebrenici.
„Svi građani Srbije treba da znaju da smo mi već prilično naučili da iz Crne Gore idu na proslavu 'Oluje', da svaki put moraju dobro da čuju i pažljivo slušaju šta im govore predstavnici NATO, Stejt dipartmenta i Brisela, a da malo rjeđe ili uopšte ne moraju da čuju šta kaže Beograd, ali to je njihovo pravo“, rekao je Vučić medijima 6. aprila.
I predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić je komentarisao. 13 aprila, sukob u vladajućim strukturama u Crnoj Gori poručujući da „postoji neka druga većina koja vrši vlast U Crnoj Gori“.
„Mislim mora doći do nekog razrješenja. Ili Krivokapić ima većinu ili nema”, naglasio je Dačić.
Mediji u Srbiji danima oštro kritikuju Krivokapića zbog smjene Leposavića.
Je li u pozadini sukoba interes treće strane?
Geopolitički analitičar, general u penziji Blagoje Grahovac za RSE kaže da je takvih interesa uvijek bilo, ali da se ovoga puta odlučuje u Crnoj Gori, a te odluke vode u neželjenom smjeru.
„Da li ima stranih interesa? Sigurno ima. Ali ovog puta stranci ne odlučuju. Ja nemam dilemu da ruski uticaj nikada nije prestao, nije prestao ni srbijanski uticaj. Ali sve je to marginalno u odnosu na unutarcrnogorsku nevolju neprekidnih sukoba. Stanje u društvu Crne Gore je neiskrenost, podlost i to je itekako vidljivo na političkoj sceni Crne Gore. Tako da u Crnoj Gori možemo očekivati povratak '89 godine i vrijeme AB revolucije“, kaže Grahovac.
Grahovac je skeptičan po pitanju kapaciteta Vlade Crne Gore da izdrži unutrašnje sukobe.
„Vladajuća većina ne može izdržati ni samu sebe, a kamoli da održi Crnu Goru u kakvom takvom stabilnom stanju. A to Demokratska partija socijalista podgrijava. Svi ovi protesti i manifestacije kroz Crnu Goru, to je repriza AB revolucije. Bojim se od varnice se može desiti plamen, a od plamena požar koji može da ode u nekontrolisanom pravcu“, ocjenjuje Grahovac.
Janjušević ukazuje i da će se autoritet premijera Krivokapića dodatno narušiti ukoliko ne prođe njegova formalna inicijativa da ministar Leposavić bude razriješen u Skupštini.
Osim sukoba unutar Vlade i parlamentarne većine oko razrješenja ministra Leposavića, političku scenu su obilježili protesti crnogorskih nacionalnih grupa i organizacija, koji su pokrenuti zbog najave Vlade da će izmjenom podzakonskih akata omogućiti sticanje crnogorskog državljanstva većem broju osoba porijeklom iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Rusije.
Takođe, parlamentarna većina je najavila brisanje iz biračkog spiska jednog broja crnogorskih državljana koji su na privremenom radu u inostranstvu. Sve je to dovelo do višednevnih protesta autokolonama i blokadom saobraćajnica pristalica suverenističkog bloka stranaka. Podršku protestima je dao i Đukanovićev DPS.
Niko iz parlamentarne većine i Vlade nije najavio šta će biti naredni koraci u prevazilaženju političke krize. Takođe je nepoznato kako će se razriješiti institucionalna sudbina ministra Vladimira Leposavića.
Facebook Forum