Ambasada Rusije u Bosni i Hercegovini (BiH) saopštila je da se zahvaljuje svima na ocjeni njihovog nedavnog komentara po pitanju ulaska BiH u NATO, vjerujući, “da bi se za dublje razumijevanje njegove suštine trebalo upoznati s tekstom izjave, a ne donositi zaključke na osnovu njenog proizvoljnog izlaganja”.
“U vezi s tim naša obrazloženja poslana su članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću, ministrici vanjskih poslova BiH Biseri Turković, te Stranci demokratske akcije (SDA)”, navodi se u saopštenju Ambasade Rusije u BiH.
Ambasada Rusije u BiH u svom saopštenju od 18. marta navela je kako će, ukoliko BiH krene u integracijski proces sa NATO „morati reagovati na taj neprijateljski korak”.
Saopštenje Ruske ambasade u BiH stiglo je nakon što je konstituisana Komisija BiH za saradnju sa NATO-om, a na osnovu odluke Vijeća ministara od 24. februara 2021.
Zadatak Komisije je da utvrđuje prioritete u realizaciji obaveza koje proizlaze iz učešća BiH u NATO programu Partnerstvo za mir i iz dokumenta Program Reformi BiH.
Mandat Komisije je da organizuje i rukovodi izradom godišnjih dokumenata Programa reformi u okviru saradnje BiH i NATO-a, te da ih dostavlja Vijeću ministara na razmatranje i usvajanje.
Na saopštenje Ruske ambasade u BiH reagovali su i članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić istakavši da će BiH nesumnjivo nastaviti putem članstva u NATO savez.
“Politički govor koji obiluje uvijenim prijetnjama sigurno nije prihvatljiv ni članicama NATO saveza, a ni nama u BiH", naveo je Komšić.
Povodom saopštenja Ruske ambasade, iz sjedišta NATO- a za Radio Slobodna Evropa (RSE) je rečeno kako saradnja s NATO-om ne prejudicira bilo kakvo potencijalno članstvo u toj organizaciji za BiH.
U odgovoru kojeg potpisuje glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu se navodi kako svaka zemlja ima suvereno pravo da izabere svoje vlastite sigurnosne aranžmane. O tome hoće li zemlje odabrati saradnju s NATO kroz partnerstvo ili kao puna članica Alijanse, ovisi o svakom individualnom aplikantu i 30 saveznika.
BiH učestvuje u Akcijskom planu za članstvo (MAP) i jedina je država u tom statusu, nakon što su u članstvo primljene Sjeverna Makedonija u martu 2020. godine i Crna Gora u junu 2017. godine.
