Kad sam kući teže mi je da se natjeram da učim. U učionici sve odmah naučim, a kući sve moram sama, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) nikšićka gimnazijalka Jovana, opisujući iskustva đaka iz škole na daljinu.
U Crnoj Gori se, zbog opasnosti od korona virusa, od 23. marta nastava iz učionica preselila na TV kanale, internet platforme, mobilne aplikacije.
"Na daljinu nam profesori baš ne mogu najbolje objasniti te lekcije, bolje objašnjavaju usmeno", ispričala je Jovana.
Škole u Crnoj Gori su odlukom Ministarstva prosvjete zatvorene, a 13.000 nastavnika svakodnevno priprema i održava nastavu online za 96.000 crnogorskih osnovaca i srednjoškolaca.
Snimanje časova i nove obaveze
Dio njih, pored časova za svoje đake, učestvuje u programu Ministarstva i snima video časove, koji se emituju na tri televizijska kanala. Na taj način nastava je, tvrdne nadležni, dostupna svoj djeci. Snimljeni materijal nalazi se i na Youtube kanalu i platformi "Uči Doma".
Radni dan bilo kojeg profesora u Crnoj Gori u ovoj situaciji traje gotovo dvadeset četiri sata- profesorica Svetlana Koprivica.
Sava Kovačević učitelj u podgoričkoj Osnovnoj školi "Oktoih", koji za osnovce snima časove iz matematike, kaže za RSE da u nastavi na daljinu do izražaja dolazi kreativnost i umijeće nastavnika da gradivo predstave, jasno i sažeto.
"Ono što vam mogu reći je da je jako teško, iz više razloga. Jedan je, to što nemamo direktan kontakt sa učenicima. Dnevno dobijem oko dvjesta domaćih zadataka ili dvije stotine zadataka koje je trebalo raditi u školi. I u tom trenutku ne mogu da ne uložim dodatno vrijeme da im sve to pregledam, kako bi oni u stvari dobili adekvatnu povratnu informaciju", kaže Kovačević, opisujući prva iskustva nastave na daljinu.
Profesorica književnosti u srednjoj mješovitoj skoli u Golubovcima, nadomak Podgorice, Svetlana Koprivica kaže da je nastava na daljinu nametnula potpuno drugačiji sistem rada, ali i nove obaveze nastavnicima.
"Činjenica je da radni dan bilo kojeg profesora u Crnoj Gori u ovoj situaciji traje gotovo dvadeset četiri sata, i da smo na raspolaganju učenicima bukvalno bez prestanka", kaže Koprivica koja smatra da su nastavnici sada "na terenu" svojih đaka.
"Za njih je online svijet potpuno njihov i jedan sadržaj koji oni s lakoćom piju. Tako da mislim da je veći izazov za nas nego za njih", kaže Koprivica za RSE.
-
A evo kako izgleda online nastava u Srbiji i BiH:
Šta je lakše, a šta teže?
I dok profesori, iz svog ugla, novi koncept rada opisuju kao teži iz brojnih razloga, postavlja se pitanje kakva su iskustva onih zbog kojih postoje škole - učenika.
Nikšićka gimnazijalka Ana, jedna od 28.000 srednjoškolaca u Crnoj Gori, za RSE kaže da koncept nastave na daljinu učenicima samo na prvi pogled može izgledati lakše jer ne moraju provoditi po osam sati u učionici.
Prirodne nauke ne možemo tako lako da shvatimo. Teško ih je shvatiti i kad smo prisutni na času, recimo, geometriju, algebru, uopšte matematiku i fiziku.- srednjoškolka Ana
"Ali je dosta teže u smislu da prirodne nauke ne možemo tako lako da shvatimo. Teško ih je shvatiti i kad smo prisutni na času, recimo, geometriju, algebru, uopšte matematiku i fiziku. Svi profesori se zaista trude da nam objasne te lekcije i zadatke. Međutim, nekako je teže da vi učeniku objasnite nešto preko poruke nego kada mu uživo, na času, objašnjavate to", iskustva su šesnaestogodišnje Ane.
Za razliku od Ane, gimnazijalac Nikola smatra da je online nastava lakša.
"Zbog toga što se učenicima, nekako, daje za pravo da sami organizuju svoje vrijeme. Profesori dostave to što treba da se uradi, postave svoj rok i onda mi sami možemo da izaberemo kad nam se radi i koliko nam se radi. Dok u školi, sa druge strane, moramo da radimo dok traje čas", priča Nikola kome u odnosu na klasičnu nastavu nedostaje samo druženje i školska atmosfera.
Ocjenjivanje
Neizvjesno je koliko će dugo trajati opasnost od korona virusa, a samim tim i nastava od kuće. Učenici koji su prethodnih dana dobili ocjene za treći ciklus (polovina drugog polugodišta) uglavnom na osnovu dosadašnjeg rada u školi, smatraju da je testiranje i ocjenjivanje na daljinu lakše. Ipak, gimnazijalka Ana smatra da će to imati različite posljedice.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
"Tako da je to dobro po nas, u onom smislu, da ćemo dobijati što veću ocjenu. Ali je i ‘mač sa dvije oštrice’ i loše zbog toga što taj online test, vrlo često, nije pravi pokazatelj našeg znanja. I mislim da su i profesori toga svjesni", zaključuje Ana, koja nestrpljivo očekuje povratak u školske klupe.
Profesorica Svetlana Koprivica smatra da online ocjenjivanje neće biti problem, jer profesori uglavnom poznaju svoje đake. Ali je svjesna da one obimne i komplikovane nastavne jedinice učenici ne mogu sami na kvalitetan način dovoljno dobro usvojiti.
"Tim lekcijama će, kadgod prošla ova priča sa korona virusom, nastavnik morati da se vrati. To je živa istina. Naša sljedeća školska godina će biti značajno složenija od samog završetka ove školske godine. To je sigurno. I mislim da smo svi toga svjesni", zaključuje Koprivica.
Iz Ministarstva prosvjete poručili su da će praćenjem nastave na daljinu učenici biti spremni za nastavak redovnog školovanja, nakon epidemije korona virusa.
Ministarstvo prosvjete je na osnovu prvih mjera Nacionalnog kordinacionog tijela (NKT) privremeno zatvorilo škole 16. marta u Crnoj Gori, koja ima ukupno dvije stotine trinaest obrazovno vaspitnih ustanova. Te mjere su novom naredbom produžene do 15 aprila.
