Iskren da budem volio bih da imamo neku zastavu sa recimo listom, kao što je zastava Kanade. Ne zagovaram ja da mi sada mijenjamo zastavu, ali šalu na stranu, sve ovo pokazuje koliko smo mi zapravo ostrašćeni, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) crnogorski pisac sa beogradskom adresom Đuro Radosavović u komentaru na nekoliko slučajeva skrnavljenja crnogorske zastave.
Posljednji je bio u nedjelju (17. februara) u Budvi, gdje su za sada nepoznate osobe sa jarbola na jednom baru na Slovenskoj plaži prvo skinule a potom zapalile državnu zastavu. Crnogorska policija je izuzela snimke sa video nadzora sa okolnih objekata i u toku je istraga cijelog slučaja.
Direktor Uprave policije Veselin Veljović na Tviteru je da će biti procesuirani odgovorni za skrnavljenje državnih simbola, "jer su oni, između ostalih vrijednosti, i pitanje nacionalnog ponosa i ne priliči nikome da na ovaj način ispoljava destruktivno djelovanje i da se tako šalje negativna slika domaćoj i javnosti van granica".
Budvanski odbori partija na vlasti u tom gradu, URA i Crnogorska, osudili su paljenje crnogorske zastave, ocijenivši to nepotrebnom i zlonamjernom provokacijom, sa ciljem raspirivanja mržnje.
Povodom paljenja crnogorske zastave u Budvi, iz lokalnog odbora Demokratske partije socijalista (DPS), vladajuće stranke na državnom nivou, su poručili da je "jasno ko su inspiratori takvog čina i koja politika stoji iza toga", ne navodeći na koga pri tom misle.
Iz Socijaldemokratske partije (SDP) ocjenjuju da je crnogorska državna zastava na meti nepoznatih vandala koji pokazuju vlastitu i porodičnu nekulturu, ali i čine ozbiljno krivično djelo koje bi trebalo strogo kazniti.
Sve ukazuje na duboku podijeljenost crnogorskog društva -politički analitičar Sergej Sekulović
Politički analitičar Sergej Sekulović za RSE kaže da je posrijedi vandalski čin koji treba istražiti, ne samo ko su počinioci veći i koji su im motivi, dodajući da sve ukazuje na duboku podijeljenost crnogorskog društva.
"Taj animozitet u crnogorskom društvu ima faze smirivanja, ali povremeno doživi i svoju erupciju. Mislim da sada na djelu imamo jedno takvo ispoljavanje animoziteta prema simbolima države Crne Gore. Na to ne treba reagovati previše nervozno, ali bi trebalo pristupiti dubinskoj analizi i utvrditi ko su krivci za to kako bi u budućnosti korijeni jednog takvog ponašanja bili eliminisani", konstatovao je Sekulović.
Slučaj iz Podgorice
Incident u Budvi gdje je zapaljena crnogorska zastava nije jedini slučaj njenog skrnavljenja. Prije nekoliko dana učenici podgoričke Osnovne škole "Vlado Milić" pocijepali su crnogorsku zastavu u školskom dvorištu i sve ovjekovječili snimkom koji je kružio društvenim mrežama.
Podgorički Odbor DPS-a oglasio se povodom tog snimka, ocjenjujući da se radi o sramotnom i protivzakonitom činu, te da je u pitanju direktna posljedica napada na državu Crnu Goru, "kamufliranog u litije Srpske pravoslavne crkve (SPC) i prosrpske opozicije". Još opasnija je, kako ocjenjuju, "evidentna zloupotreba djece u političke svrhe".
Crnogorski ombudsman Siniša Bjeković u intervjuu listu Pobjeda kazao je da slučaj cijepanja državne zastave u školskom dvorištu u Podgorici pokazuje da je u crnogorskom društvu zanemaren osjećaj zajedništva i potrebe da svako zna šta znače nacionalni simboli i na koji način da se odnosi prema njima, bez obzira da li je zadovoljan izgledom nacionalnih simbola.
"U Crnoj Gori smo učinili vrlo malo da podignemo osjećaj nacionalne svijesti, pripadnosti društvenoj zajednici i tu mora da se uradi mnogo više" kaže Bjeković.
SPC vs crnogorske vlasti
Slučajevi skrnavljenja državne zastave Crne Gore dogodili su se u jeku spora crnogorske države i SPC u Crnoj Gori u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, čije povlačenje Crkva traži zbog, za nju sporne odredbe o imovini vjerskih zajednica. Zakon naime propisuje da vjerske zajednice moraju da dokažu vlasništvo nad crkvenom imovinom u Crnoj Gori koja se sagrađena do 1918. godine. Ukoliko takvih dokaza nema, ta imovina će se smatrati državnom, propisano je Zakonom.
Mitropolija crnogorsko primorska SPC u znak protesta zbog usvajanja zakona dva puta sedmično organizuje protestne šetnje, litije na kojima se okuplja sveštenstvo i hiljade vjernika, tražeći povlačenje zakona, što Vlada Crne Gore odbija, tvrdeći da je urađen po evropskim standardima.
'Rat zastava'
Crnogorski pisac Đuro Radosavović za RSE kaže da je u svjetlu spora crnogorske države i SPC u Crnoj Gori zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti ostrašćenost velika a emocije naelektrisane, pa se i u toj atmosferi odvija i svojevrstan rat zastava.
"Sociološki je, međutim, veoma zanimljivo da se taj rat zastava odvija van litija. To nije dobro za društvo jer uz zastave, to smo već vidjeli u prošlosti ide i ostrašćenost sa svih strana. Ljudi koji pale zastavu ili bojaju trobojku u suštini nemaju pojma ni o istoriji ni o značenju tih simbola kroz istoriju, već na taj način iskazuju revolt prema sistemu ili, preciznije rečeno, prema jednom čovjeku koga smatraju predstavnikom tog sistema, predsjedniku DPS Milu Đukanoviću", navodi Radosavović i ističe da ga užasava činjenica da se crnogorsko društvo i u 2020. godini bavi time ko je i gdje zapalio državnu ili neku drugu zastavu.
"Tu se svakako ubiraju i politički poeni jer akteri koriste ove ostrašćenosti. Samo se nadam da se grijač neće pregrijati. Ne bi valjalo uopšte", konstatuje Radosavović.
- Može vas zanimati i ovo: Nova pravila za isticanje nacionalnih simbola u Crnoj Gori
U gotovo svim crnogorskim gradovima od početka godine zabilježeno je na desetine pokušaja da se javne površine oboje u boje trobojke (crveno, plavo, bijela) koja simbolizuje srpsku zastavu.
Tokom pokušaja komunalne službe da prefarba iscrtanu trobojku na jednoj od pasarela u glavnom gradu Crne Gore, 25. januara ove godine intervenisala je policija koja je bacila suzavac na okupljene građane, mahom mlađe osobe koji su pokušali da spriječe komunalce da završe posao. U tom incidentu tri službenika policije Crne Gore su povrijeđena, osam policijskih vozila je oštećeno, a 10 osoba je lišeno slobode.
Facebook Forum