Predlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koji bi između ostalog trebao da uredi i imovinsko-pravne odnose između crkava i države, izazvao je u Crnoj Gori oprečne reakcije u političkoj i javnoj sferi.
Oštro mu se protive iz Srpske pravoslavne crkve (SPC) tvrdeći da njime država namjerava da otme crkvenu imovinu, dok u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC) podržavaju donošenje novog zakona jer smatraju da su njihovi vjernici diskiminisani time što im se ne dozvoljava služenje u crkvama i hramovima koje su gradili njihovi preci i država Crna Gora.
Šta misle vjernici?
Pitali smo dvoje građana, dvoje vjernika iz CPC i SPC, što misle o predlogu Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
"Smatram da je neophodan novi zakon, ali ne ovakav kao što je postojeći predlog, već takav kojim bi se podržala crkva, a samim tim i njena imovina", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković.
Paradoksalno je, prema riječima Đurašković, da se pitanjem crkvene imovine bavi sekularna država kakva je danas Crna Gora.
"Paradoksalno je i da se dokazuje nešto što je vjekovima crkvi darivao narod, a takođe i državnici, jer je kroz istoriju poznato da su državnici i velikodostojnici u Crnoj Gori bili spojeni u jedno. Takvi su bili crnogorski mitropoliti. Crkvi su se vjekovima darivala imanja i slično u ime naroda od strane državnika, a i sam narod joj je vjekovima poklanjao svoja imanja. Nelogično je da se sada bilo kojim zakonom može i pomišljati na to da se crkvena imovina oduzima", smatra Đurašković.
Prema riječima Đurašković, Mitropolija Crnogorsko - primorska Srpske pravoslavne crkve (SPC) je neodvojiva od crnogorske istorije i kulture.
"I zato smatram da je oduzimanje od crkve oduzimanje od naroda, jer su vladari u ime naroda poklanjali crkvi", stav je Đurašković.
Iz Crnogorske pravoslavne crkve su podržali predlog Zakona o vjerskim zajednicama jer kažu da će ispraviti nepravdu prema vjernicima te crkve, koji su, kako navode, diskriminisani po osnovu nacionalne i crkvene pripadnosti jer im je uskraćeno pravo da budu upisani u knjige krštenih, kao i da im se nedozvoljava da služe u vjerskim objektima koje su napravili njihovi preci i država Crna Gora.
Jednog od vjernika CPC, Vida Gluščevića, turističkog radnika u penziji, pitamo za mišljenje o predlogu Zakona.
"Autokefalna i samostalna CPC je ukinuta 1920 godine od strane srpske okupacije, nakon što je 1918 Srbija ukinula Crnu Goru Podgoričkom skupštinom. Nasljednik prijestola Srbije je 1920 ukinuo autokefalnu CPC koja je postojala vjekovima. Crnogorska crkva je upisana kao deveta u spisku pravoslavnih crkava, a pod brojem 14 je bila upisana crkva u Srbiji. To im nije smetalo kad su okupirali Crnu Goru i izbrisali crnogorsku državu, da isto urade i sa Crnogorskom crkvom", kaže Gluščević za RSE.
Gluščević smatra da se tokom vijeka od tih događaja dugo ćutalo o tim događajima, o kojima se dosta toga i nije znalo.
"Mislim da je došlo vrijeme da i mi našu đecu imamo đe krstiti. Da ih krste crnogorski sveštenici u CPC, po crkvama koje su oduvijek bile crnogorske. Vrijeme je da se to riješi zakonskim putem, prihvatanjem predloga novog zakona", smatra Gluščević.
Najviše sukoba u javnosti oko predloga Zakona o slobodi vjeroispovijesti izaziva odredba da će vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, koji su izgrađeni ili pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, postati državna svojina, ako ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica nad tim objektima.
Facebook Forum