Uoči sjednice Skupštine Crne Gore na kojoj će se raspravljati o Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, ponovo je aktuelizovao sukob crnogorske Vlade i Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Na sjednici, koja je zakazana za utorak, 24. decembra, raspravljaće se o prijedlogu Vlade, u koji su ušle i preporuke Venecijanske komisije, a po kome svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine, a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke vjerske zajednice, biće prepoznati kao državna imovina i biće upisani kao kulturno blago.
Ovaj zakon postao je i tema u koju se uključila i Sveta Stolica.
Zainteresovanost Vatikana
Naime, o spornom zakonu će u subotu (14. decembra) u Vatikanu razgovarati crnogorski premijer Duško Marković i poglavar Rimokatoličke crkve Papa Franjo.
"Imajući u vidu značaj koji Crna Gora pridaje pitanju vjerskih sloboda i prava, susreti u Vatikanu biće prilika da se istaknu aktivnosti u kontekstu normiranja položaja vjerskih zajednica kroz potvrđivanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica saglasno najvišim međunarodnim pravnim standardima u ovoj oblasti", navedeno je u Platformi sa kojom premijer Duško Marković putuje u Vatikan.
Prethodno je (12. decembra) na sajtu Mitropolije SPC u Crnoj Gori objavljeno da je Papa Franjo u odgovoru na pismo koje mu je poslao patrijarh SPC Irinej saopštio da "Zakon o vjerskim slobodama u Crnoj Gori mora da bude donesen po demokratskim principima i da ga prihvate sve vjerske zajednice. Zahvaljujem vam se što ste mi bratski izrazili vašu zabrinutost takvim prijedlogom zakona zbog negativnih posljedica koje on može da proizvede, ne samo za Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori, već i za lokalnu Katoličku crkvu", istakao je Papa Franjo u odgovoru Irineju, prenio je sajt Mitropolije SPC u Crnoj Gori.
Iznošenje mošti Vasilija Ostroškog
Takođe, iz Mitropolije SPC su najavili da će 21. decembra na veliki sabor u Nikšiću donijeti mošti Svetog Vasilija Ostroškog, iz manastira Ostrog, koji se nalazi na 50 kilometara od Podgorice, a koji je poznat kao jedno od najvećih pravoslavnih svetilišta koje posjećuju sve tri religije.
Mitropolit SPC u Crnoj Gori Amfilohije izrazio je zabrinutost zbog situacije u kojoj se Crna Gora nalazi, a uoči skupštinske rasprave o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, čijem se usvajanju SPC žestoko protivi:
"Mnogo je duboka i komplikovana priča u Crnoj Gori i ne smije se dozvoliti da se budućnost Crne Gore gradi na bogomržnji i bratomržnji, već na pomirenju i bratskoj slozi. Pozivamo sve, bez razlike, kao što dolaze u Ostrogu na poklonjenje, da dođu i u Nikšić, jer sveti Vasilije ne gleda ko je ko, ko je musliman, ko je pravoslavac nego sve prima", kazao je Amfilohije u intervjuu za portal Mitropolije i crkvenog radija Svetigora.
Amfilohije je imao poruku i za predstavnike crnogorske vlasti.
"Zaista se obraćam i ovima koji su sada na vlasti da prije svega shvate da ničija nije do zore gorela, i da je svaka vlast od danas do sjutra, kao i naši životi. Prema tome, ja ih pozivam da se oni sami vrate onom izvornom crnogorstvu, izvornoj Crnoj Gori, i da se oslobode od nasljeđa bratoubilačkog i bogoubilačkog", poručio je Amfilohije.
Kritika od strane DPS-a
Na najavu Amfilohija da će 21. decembra u Nikšiću izložiti mošti Svetog Vasilija, iz vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) ocjenjuju da je to zloupotreba sveca kako bi povećali masovnost na zakazanom saboru.
"Ovakvu zloupotrebu, čak i moštiju Svetog Vasilija, ne pamti Crna Gora. U pravoslavnom svijetu niko nije toliko daleko otišao, da koristi mošti jednog takvog sveca za političke ciljeve. I to protiv sopstvene države. Ovim mitropolit dokazuje da je za njega Ostrog samo fabrika para koje se koriste za antidržavne i anticrnogorske ciljeve, za sve što je suprotno od onoga što bi vjera i njegova misija trebalo biti. Pozivamo građane da ne nasjedaju na ovakve provokacije, kojima smo odoljeli i u turbulentnijim vremenima 90-tih, kad je država Crna Gora bila u sasvim drugoj poziciji", navodi se u saopštenju DPS.
U reagovanju na ocjene iz DPS, u Mitropoliji navode da su "zapanjeni tonom i sadržajem saopštenja političke partije DPS", čiji je, kako ocjenjuju osnovni cilj – "zastrašivanje pravoslavnih vjernika i sprječavanja izbora i načina ostvarivanja njihovih duhovnih potreba".
"Oni (DPS) su uspostavili odnos prema državi Crnoj Gori kao 'fabrici para', i to ne za njene građane, već isključivo za pojedine ljude na vlasti", navodi se u reagovanju Mitropolije SPC u Crnoj Gori.
Crnogorski književnik sa beogradskom adresom, Djuro Radosavović u izjavi za RSE ocjenjuje da je DPS "godinama igrao u istom kolu sa Amfilohijem, a danas pokazuje da je izrastao iz Komunističke partije, čim želi apsolutnu moć, političku, medijsku, a žele da pripitome i crkvu", navodi Radosavović.
"DPS ima veću moć, ali crkva ima veći staž. Jedni imaju vjerno glasačko tijelo, drugi imaju vjernike. U cijeloj priči, najviše mi je žao Svetog Vasilija Ostroškog, jer niko nije zaslužio da se na ovakav način oko njega preganjaju", kazao je Radosavović.
Najavljeno je da će predstavnici Mitropolije u subotu (14.decembra) u podne održati konferenciju za novinare.
Politička upotreba religije
"Ovo što se događa oko pitanja crkvene imovine predstavlja jednu političku ofanzivu sa dvije strane i ne zna se koja je strašnija, a bojim se da će u tom procjepu između čekića i nakovnja biti trajno ugroženo i ono malo građanskog što se zametnulo u crnogorskom društvu", kaže za RSE profesorica književnosti Božena Jelušić komentarišući aktuelni sukob Srpske pravoslavne crkve (SPC) i crnogorske države.
Za Jelušić cijela situacija u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti podsjeća na Igru prijestola, gdje su dvije apsolutne moći, jedna državna a druga crkvena žestoko suprotstavljene.
Aludirajući na stav opozicionog Demokratskog fronta koji je poslanicima manjinskih naroda poručio da se "neće miješati u odnose među pravoslavnim vjernicima u Crnoj Gori i da, samim tim, neće učestvovati u raspravi i glasati za predloženi Zakon o slobodi vjeroispovijesti", Jelušić kaže da će cijela situacija dodatno pojačati podjele.
"Ovo će samo produbiti one stare podjele u smislu koje smo vjere i da li neko ima ili nema pravo da se miješa u stvari koje nijesu pitanja njegove vjere. To su strašne stvari i opasno prizivanja prošlosti", kaže Jelušić koja komentariše i najavu iznošenja mošti Svetog Vasilija na sabor u Nikšiču 21. decembra.
"Ja to mogu samo da osudim jer je za mene vrlo problematično prizivanje Svetog Vasilija za svjedoka u zemaljskim stvarima i u ovome što se dešava na političkom nebu. Za mene to nije bogobojažljivi odnos prema vjeri", poručuje Jelušić.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti pripreman je četiri godine i najviše mu se protivi Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori. Katolička crkva u Crnoj Gori se zvanično još nije oglasila povodom donošenja tog zakona dok predstavnici Islamske vjerske zajednice ističu da su generalno zadovoljni onim što je napisano u tom dokumentu, ističući, međutim da su neophodne manje intervencije.
Facebook Forum