Dok je za jedne ljeto vrijeme godišnjih odmora, mora, provoda i predaha od školskih i fakultetskih obaveza, za druge je prilika da povećaju svoj budžet sezonskim poslovima i naprave iskorak ka osamostaljivanju. Konobari, trgovci, sobarice ili rad u poljoprivredi - zavisi od interesovanja, ali i prilike.
Što se Bosne i Hercegovine tiče, ponuda na lokalnom nivou gdje bi mladi i najčešće mogli da rade, uglavnom je siromašna i mahom se bazira na ugostiteljstvo, kakav je slučaj u Doboju i okolini. S jedne strane, kako su rekli Arnesu Grbešiću, mladima je ovo jedina prilika za zaradu, dok im s druge strane roditelji često ne dozvoljavaju da rade preko raspusta.
Mladi u Srbiji rado tokom ljetnjeg raspusta rade sezonske poslove. Uglavnom ih nalaze preko omladinskih zadruga koje ih angažuju za branje voća, razne fizičke poslove i rad u ugostiteljstvu. Mada posrednici uzimaju trećinu zarade, Zoranu Glavonjiću mladi su kazali kako im znači svaki zarađeni dinar.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u prvih pola godine je u Crnoj Gori zaposleno oko 4.500 domaćih sezonaca, upola više nego lani. Godišnje ta brojka dosegne oko 10.000. Ipak duplo više je sezonaca-stranaca koji najčešće dolaze iz susjednih država. Što su razlozi da se mladi odlučuju za sezonske poslove i koji uslovi donose prevagu u toj odluci, Jasna Vukičević pitala je sagovornike u Budvi, gradu koji je rekorder po broju zaposlenih sezonaca tokom ljetnih mjeseci.
U novoj emisiji Glasom mladih govorimo i o volonterima koji na granici Srbije i BiH brinu o migrantima, kao i o tome kako sprečiti odlazak mladih. Donosimo i priču o Zeničanki Arneli Maglić, koja je nakon studija u Sjedinjenim Američkim Državama, na praksi u američkom advokatskom uredu, a čućete i kakva su iskustva učenika sa ovogodišnje filmske radionice u Visokom.
Čitavu emisiju poslušajte ovdje:
Facebook Forum