Nedžad Korajlić, dekan sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, za 'Zašto?' komentariše namjeru Vlade Republike Spske da formira rezervni sastav policije radi, kako je rekao ministra unutrašnjih poslova Dragan Lukač, boljeg suočavanja sa bezbjednosnim izazovima kao što su migrantska kriza, elementrane nepogode i druge situacije.
Nadležnosti
U BiH ima negdje oko 20.000 policajaca, predviđenih po standardima međunarodne zajednice.
Od toga u Federaciji BiH ima oko 9.000 policajaca, a u RS oko 7.000.
Federacija BiH i Republika Srpska imaju svoja ministarstva unutrašnjih poslova. U Republici Srpskoj je sistem centralizovan, dok je Federacija BiH decentralizovana jer svaki od 10 kantona ima svoju policiju.
Zatim imamo na državnom nivou državne agencije, Agenciju za koordinaciju policijskih tijela, SIPA-u koja je obavještajna agencija ali je važna u ovoj sigurnosnoj strukturi, i Graničnu policiju, a imamo još i policiju Distrikta Brčko Distrikta i Sudsku policiju.
Sve ove agencije imaju svoje nadležnosti koje su riješene zakonom, ali sarađuju i koordiniraju sa entitetskim i kantonalnim policijama, a u RS u okviru MUP-a sa Centrima bezbjednosti.
Koordinacija
Kada je u pitanju rezervni sastav policije, to je ipak relikt prošlosti.
Smjernicama komesara IPTF-a (Međunarodne policijske misije za BiH 1996-2002) u okviru misije UN-a, date su bile određene preporuke prema kojima, između ostalog, nije uopšte bio predviđen rezervni sastav policije.
Ovaj broj policije koji je previđen u BiH u oba entiteta, u Brčko Distriku i na državnom nivou je sasvim dovoljan i odgovara aktuelnim sigurnosnim izazovima.
Trenutno je još nedovoljna popunjenost redovnog sastava policije tako da bi se popunjavanjem redovnog sastava policije moglo nadomjestiti eventualno neke praznine koje imaju u tom sektoru sigurnosti na prostoru BiH.
Postoje i mogućnosti, sporazumi i protokoli gdje se može u određenim slučajevima davati i određena pomoć drugih agencija na entitetskom, opštinskom i na nivou države, a pogotovo uzevši u obzir da je policija Republike Srpske centralizovana u odnosu na policiju Federacije BiH, ona ima lakšu mogućnost koordinacije i rukovođenja sa jednog nivoa, tako da ne može doći u pitanje neka sigurnosna prijetnja, a da policija na to ne može da odgovori.
Popunjavanje i opremanje
Bilo je nekih razgovora oko toga da migranti ugrožavaju sigurnost. Trenutno je pritisak najveći na teritoriji Federacije BiH, nije na području RS, i oni možda samo prođu dijelom kroz RS odlazeći za Bihać, tako da nema u tom dijelu nekog posebnog pritiska od strane migranata.
Ako su u pitanju elementarne nepogode, na sve elementarne nepogode koje je imala BiH policija Republike Srpske je uspješno odgovarala.
Naravno da bi mogla još bolje odgovoriti, ali trebalo je nabaviti opremu za određene situacije, poplave, snježne lavine, klizišta i tako dalje, te pojačati civilnu zaštitu na prostoru oba entiteta i na državnom nivou.
Ali kada je u pitanju terorizam i organizovani kriminal, treba raditi samo na popunjavanju postojećeg sastava policije i treba raditi na dodatnom opremanju svih segmenata sigurnosnih službi u BiH, pa i na državnom nivou kada su u pitanju ti neki drugi sigurnosni izazovi.
Treba biti bolja educiranost, bolja opremljenost i da se bolje rasporede unutrašnji resursi svih službi.
Loša praksa
Na ovaj način se osjećaj sigurnosti kod građana više poljuljao ovakvim izjavama.
Ovdje kod nas kad se kaže rezervni sastav policije ili rezervni sastav oružanih snaga to asocira na nešto što se dešavalo 91.-92. u BiH i zbog toga je međunarodna zajednica dala optimalne brojeve popunjenosti tih policijskih snaga u BiH.
Mi moramo raditi na međusobno još većem uvezivanju i umrežavanju sigurnosnih službi u BiH, i u ovom slučaju nema potrebe za rezervnim sastavom.
Stav Ureda visokog predstavnika (OHR) je da što se tiče komesarovih smjernica da su one maltene više neprihvatljive, ne mogu se primjeniti nego treba da se poštuju lokalni propisi.
To bi se tek trebalo promijeniti u Zakonu o policiji i u Zakonu o policijskim službenicima ali nadam se da će u tome uticaj imati i međunarodne institucije, od OHR-a da Evropske komisije koje mogu da utiču da se taj dio ne usložnjava.
To bi bila jedna loša, loša praksa u BiH da se počne s tim.
