"Suđenje vijeka", odnosno proces protiv grupe ruskih, srpskih i crnogorskih državljana za navodni pokušaj nasilne smjene vlasti u Podgorici na izborima 2016. godine, kalendarski je ušlo u drugu godinu, a njegov kraj još se ne nazire.
Da li će suđenje, koje je uzdrmalo crnogorsku političku i društvenu scenu, i zateglo odnose Crne Gore sa Rusijom i Srbijom, u 2019. godini dobiti svoj konačni epilog i kakve će biti njegove ukupne reperkusije?
Bivši ministar pravde u Vladi Crne Gore, advokat Dragan Šoć, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako je uvjeren da će presuda u "procesu za državni udar" biti donesena u ovoj godini, makar ona prvostepena.
"Drugostepena je već druga stvar, ali prvostepena - vjerujem da hoće jer se već ušlo u fazu izvođenja onih dokaza koji su, da kažem, za laike dosadni. Vjerujem da će, možda, i u prvoj polovini ove godine to biti završeno. No, kakva god odluka da bude, u ovako komplikovanim predmetima, rijetko se dešava da opstane u startu. Obično se ukine, vrati na dopunu ili na neko ponovo suđenje. Tako da se može očekivati da će ukupno proces, do potpune pravosnažnosti, potrajati nekoliko godina", ocjenjuje Šoć.
Glavni pretres za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora, kako je zvanično okvalifikovano krivično djelo koje se stavlja na teret dvojici ruskih obavještajaca, nekolicini državljana Srbije, kao i dijelu rukovodstva Demokratskog fronta (DF), opozicione grupacije iz Crne Gore, počeo je još u septembru 2017. godine.
Od tada uživo, pred televizijskim kamerama, publika u sudnici i ona izvan nje, ima priliku da prati brojne iskaze, ukrštanje argumenata tužilaštva i odbrane, česte intervencije glavne sutkinje, od kojih je najradikalnija bila ona da do samog kraja suđenja sa optuženičke klupe ukloni dvojicu optuženih lidera DF-a Andriju Mandića i Milana Kneževića zbog ometanja postupka.
Povišeni tonovi, protestni gestovi i suđenje su na momente činili dramatičnim, a završni pečat stigao je od srpske državljanke Branke Milić, koja je demonstrativno napustila sudnicu i pobjegla u ambasadu Srbije, pod čijom zaštitom se i dalje nalazi.
Slučaj Milić izazvao je varnice između Beograda i Podgorice, pa je u najnovijoj izjavi šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović poručio kako će crnogorska strana biti prinuđena da preduzme konkretne korake ako Srbija ne omogući pristup Milićevoj.
U međuvremenu, sudski postupak protiv nje odvojen je u odnosu na ostale. Koliko to može dodatno da prolongira suđenje?
"Ne mnogo. Nema nikakvog razloga da se sada čeka da diplomatija odradi svoje ili da dosadi ambasadoru Srbije da dalje drži gospođu Milić kao svoju neželjenu gošću. Mislim da nikome nije u interesu da zbog toga odugovlači. Već je pomalo nastupio zamor i već se javnost pita: 'Dobro, ako imate takve evidentne dokaze, dajte da vidimo tu konačnu presudu'", riječi su advokata Šoća.
Od Borisa Raonića iz Građanske alijanse zanimalo nas je koliko će stavljanje tačke na veliki proces kao što je suđenje za pokušaj državnog udara, relaksirati Crnu Goru, kako na unutrašnjem planu, tako i u međunarodnim relacijama, posebno kada je riječ o odnosima Crne Gore sa Srbijom i Rusijom, čiji su državljani obuhvaćeni optužnicom.
"Ono neće finalno relaksirati ali će svakako smanjiti tenzije, smanjiće oštricu u zavisnosti od toga kakva će biti konačna presuda. Naravno, biće nezadovoljnih strana ali će njihova argumentacija biti mnogo slabija, odnosno mnogo će teže moći da spekuliše informacijama. Nakon presude, pa makar bila i prvostepena, mi ćemo imati obrise istine i onda ćemo moći da se fokusiramo i na neka druga pitanja", ističe Raonić.
Kompletno suđenje od početka izaziva kontroverze i tenzije na crnogorskoj političkoj sceni, čija opozicija smatra da je riječ o montiranom procesu koji je omogućio još jednu pobjedu vladajućoj Demokratskoj partija socijalista (DPS) na parlamentarnim izborima 2016. godine, dok se rukovodstvo DF-a žali da je protiv njih optužnica iskonstruisana kako bi bili izloženi političkom progonu i marginalizaciji.
Sa druge strane, Specijalno tužilaštvo od početka tvrdi da ima neoborive dokaze o njihovoj umiješanosti u krivično djelo.
Osim sporazumnog priznanja krivice devetorice srpskih državljana - da su bili dio kriminalne organizacije, čiji je cilj bio da u koordinaciji sa ruskim obavještajcima Vladimirom Popovim i Eduardom Šišmakovom i uz, navodnu domaću logistiku dijela Demokratskog fronta, dovedu do nasilne smjene crnogorske vlasti - kao svoj glavni adut Tužilaštvo smatra svjedočenje glavnog svjedoka saradnika Aleksandra Saše Sinđelića, kao i iskaz pred podgoričkim sudom zaštićenog svjedoka Mirka Paje Velimirovića, mada ga je naknadno povukao.
No, za pravnog stručnjaka i bivšeg političara Dragana Šoća, iako će presuda u slučaju "Državni udar" imati reperkusije i po sudstvo, tužilaštvo, te crnogorsku političku i društvenu scenu, ona suštinski ništa neće promijeniti.
"Ništa ta presuda neće raščistiti. I oni koji ne vjeruju u taj 'državni udar' i dalje neće vjerovati, nego će govoriti da je to sve instrumentalizovano i instruirano od izvršne vlasti, kao dio političkog obračuna. Sa druge strane, neko će vjerovati da se to desilo i da su oni htjeli da izvrše protivustavnu promjenu vlasti i da ubiju tadašnjeg premijera a sad predsjednika Mila Đukanovića. Ta dilema neće biti raščišćena", zaključuje advokat Dragan Šoć.
Facebook Forum