Predstavnici 195 zemalja u nedjelju u poljskim Katovicama počinju najznačajniji sastanak o globalnom zagrijavanju od potpisivanja Pariškog sporazuma o smanjenu emisija stakleničkih gasova 2015. godine, samo nekoliko dana nakon što je Program za okoliš Ujedinjenih nacija (UNEP) izdao dramatično upozorenje da je potrebno utrostručiti trenutne napore da bi se ispunio cilj o ograničenju rasta globalne temperature od 1,5 do dva stepena Celzijusa do 2030.
No, podjele unutar Evropske unije oko ispunjenja ciljeva Pariškog dogovora po državama i trgovinski sukob Sjedinjenih Država i Kine prijete da zasjene rad konferencije. Kina, SAD i EU proizvode više od polovine ukupne emisije stakleničkih gasova.
Američki predsjednik Donald Trump -- koji zagovara jačanje upotrebe fosilnih goriva i koji je najavio istupanje iz pariškog pakta iako za to mora sačekati do 2020. godine -- u ponedjeljak je odbacio nalaze izvještaja koji je pripremila njegova administracija prema kojima će klimatske promjene nanijeti milijarde dolara štete američkoj ekonomiji do kraja vijeka.
'Vidio sam, pročitao sam jedan dio, i to je sve u redu. Ne vjerujem u to,' rekao je Trump.
Također ove sedmice, njemačka kancelraka Angela Merkel je odbacila poziv evropskog komesara za klimatske promjene Miguela Ariasa Canetea da EU usvoji robusnije mjere, rekavši da Njemačka i druge zemlje imaju problema sa postizanjem postojećih ciljeva.
S druge strane, kineski izaslanik za klimatske promjene Šie Ženhua je izjavio da je njegova zemlja, koja je odgovorna za trećinu emisija stakleničkih gasova, odlučna da ispuni zacrtane ciljeve, uprkos brojnim problemima sa kojima se suočava:
‘Vjerujem da će obećanje koje smo dali biti sto posto ispunjeno i nastojaćemo da radimo što bolje.’
Knjiga pravila
Predsjedavajući konferencije Mihal Kurtika, bivši zamjenik poljskog ministra za energiju, nada se postizanju kompromisa, iako smatra da je za uspjeh potrebno ‘čudo’:
‘Bez sumnje, geopolitička situacija je 2015. bila mnogo jednostavnija za rasprave o globalnom dogovoru nego ona koju imamo 2018. Ipak, moji razgovori sa predstavnicima iz čitavog svijeta pokazuju da postoji spremnost da se postigne kompromis u Katovicama.’
Delegati će tokom dvije sedmice rada u jednom od najzagađenijih rudarskih područja u Evropi pokušati dogovoriti ‘knjigu pravila’ za primjenu Pariškog dogovora, koji predviđa smanjenje upotrebe fosilnih goriva kako bi se spriječile ekstremne vremenske prilike kao što su toplotni valovi, suše, požari, oluje, topljenje glečera i rast nivoa mora, kao i gubitak biljnih i životinjskih vrsta.
U svom devetom godišnjem izvještaju objavljenom u utorak, UNEP je saopštio da bi globalna emisija stakleničkih plinova do 2030. godine mogla biti između 13 i 15 milijardi tona veća nego što je potrebno da bi se globalno zagrijavanje zadržalo ispod dva stepena Celzijusa,
Prva i posljednja generacija
Emisije su dosegle rekordan nivo od 53.5 miliona tona u 2017. godini nakon tri godine smanjenja, ali neće dostići svoj vrhunac prije 2030. godine, saopštio je UNEP. Trenutne mjere bi mogle smanjiti emisije za šest milijardi tona do 2030. godine, što znači da bi globalno zagrijavanje do 2100. poraslo za tri stepena Celzijusa, nakon čega bi došlo do daljnjeg zagrijavanja.
Da bi se zagrijavanje održalo ispod dva stepena Celzijusa, države moraju utrostručiti napore na smanjenju emisije gasova, a za ambiciozniji cilj od 1,5 stepena, potrebni su pet puta veći napori, smatra UN-ova agencija, dodajući da G20, dvadeset najvećih ekonomija svijeta, zajedno nisu na putu da ostvare svoja obećanja o smanjenju emisija do 2030. godine.
Svjetska meteorološka organizacije (WMO) je ove sedmice saopštila da su od posljednih 25 godina, dvadeset njih najtoplije ikada zabilježene, i ako se nastavi trenutni trend nivoa koncentracije stakleničkih gasova temperature će porasti za 3-5 stepeni do kraja vijeka.
'Važno je ponoviti još jednom da smo prva generacija koja u potpunosti razumije klimatske promjene i posljednja koja može nešto uraditi oko toga,' izjavio je Petteri Taalas, generalni sekretar WMO.
‘Zašto je teško boriti se sa klimatskim promjenama?’
Londonski Economist u uvodniku u ovosedmičnom izdanju kaže da više od četvrt vijeka nakon što su se svjetski lideri obavezali u Rio de Žaneiru na borbu protiv klimatskih promjena, razlozi za djelovanje su postali sve očitiji, kako potvrđuju poplave i požari širom planate, a svijet je bolje opremljen za promjenu sa solarnom i energijom vjetra i nuklearnim i hidro elektranama:
‘Pa ipak, kada se potpisnice konvencije o klimatskim promjenama ponovo sretnu u Katovicama, u Poljskoj, 2. decembra, to će se desiti ispred kulisa ne samo rastućih temperatura, već i sve većeg očaja. Problem je očigledan, ulozi su veliki, rješenja su na dohvat ruke. Zbog čega je onda odgovor neadekvatan?’
Jedan od razloga su specijalni interesi, jer iako postoji jak lobi koji upozorava na opasnost od klimatskih promjena, onda kada je najpotrebnije, kao što je nedavno glasanje u američkoj državi Washington o porezu na ugljik, čekovna knjižica protivnika iz industrije fosilnih goriva pretegne na vagi, zbog čega je na desnici došlo do stvaranja kulture negiranja dokaza, piše ugledni sedmičnik.
Ali glavni razlog je da svijet nema niti iskustva, niti institucija za rješavaje ovakvog probelma, šteta od klimatskih promjena neće zahvatiti generacije koje imaju najbolju šansu za borbu protiv njih, i, na kraju, oni koji će najviše stradati su pretežno siromašni i to u siromašnim zemljama, dok su ljudi od kojih se traži da plate cijenu smanjenja štete u boljoj ekonomskoj situaciji, piše Economist:
‘Imućniji su u boljoj prilici da se prilagode klimatskim promjenama nego siromašni, i zbog toga imaju manje razloga za izbjegavanje promjena. A pomaganje siromašnima da postanu dovoljno bogati i da se prilagode uključuje ekonomski rast koji se još uvijek zasniva na fosilnim gorivima.’
‘Izopaćenost negiranja klimatskih promjena’
Osam od deset Amerikanaca, uključujući i dvije trećine republikanaca, vjeruje u klimatske promjene i posljedice koje one izazivaju, za razliku od tri godine prije, pokazali su rezultati istraživanja Univerziteta Monmouth objavljeni u petak.
Istraživanje je provedeno prije nego što je 22. novembra objavljen zajednički izvještaj 13 američkih saveznih agencija o klimatskim promjenama, koji, kako je u New York Timesu napisao komentator i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Paul Krugman, duboko anti-naučna Trumpova administracija ipak nije mogla spriječiti:
‘Ali Trumpova administracija i njeni saveznici u Kongresu će, naravno, ignorisati ovu analizu. Negiranje klimatskih promjena, bez obzira na dokaze, je postao ključni republikanski princip.’
Ako se važni igrači protive klimatskoj akciji zbog iskrenih neslaganje sa naukom, to bila sramota, a ne grijeh, koja traži veći napor na uvjeravanju, ali, kako stvari stoje, negiranje klimatskih promjena je ukorijenjeno u pohlepi, oportunizmu i egu, pa je protivljenje akciji iz ovih razloga grijeh, piše Krugman, i dodaje.
‘Šta više, to je izopačenost u obimu koji negiranje raka čini trivijalnim. Pušenje ubija ljude, i duhanske kompanije koje su pokušale zbuniti javnost oko te realnosti su bile zle. Ali klimatske promjene ne ubijaju samo ljude; one ubijaju civilizacije.’
