Podgorica je nekada bila jedan od nazelenijih glavnih gradova u Evropi ali se ta slika u posljednje dvije decenije drastično izmijenila pa sada gradom suvereno vladaju betonizirane površine i cijela naselja koja gotovo da nemaju niti jedno posađeno stablo.
No, uskoro bi, ako bude sluha nadležnih, glavni grad mogao da povrati svoj zeleni sjaj.
U Crnogorskoj javnosti prošao je gotovo neopaženo podatak iz istraživanja Centra za agrikulturu u njemačkom Minhebergu koji je krajem prošle godine objavio listu "najzelenijih" glavnih gradova u Evropi.
Na toj listi na kojoj se nalaze 42 evropska glavna grada, Podgorica je zauzela 31. mjesto.
Glavni grad Crne Gore se našao na posljednjem mjestu liste, kada se računaju ostali glavni gradovi bivših jugoslovenskih republika.
Sarajevo je "najzeleniji" glavni grad u Evropi, a od ostalih gradova regiona Ljubljana se našla na trećem, Zagreb na 12, Priština na 20, Skoplje na 22, a Beograd na 23. mjestu.
Sada dio crnogorske javnosti pokušava da utiče da se poboljša "zeleni“ rejting Podgorice.
Naime, iz organizacije KOD su novom gradonačelniku Podgorice Ivanu Vukoviću uputili inicijativu za sadnju 100 hiljada stabala tokom naredne dvije godine.
"Hoćemo da se pokrene ozelenjavanje Podgorice koja je tokom zadnjih 30-ak godina izgubila veliki broj zelenih površina, što zbog požara, zatim uslijed neodržive eksploatacije, odnosno nekontrolisane sječe šume i naročito uslijed stihijske urbanizacije koja je očigledna svakom žitelju Podgorice. Mi sada imamo tendenciju stvaranja antropogene pustinje od našeg glavnog grada. To pod hitno mora da se mijenja jer će u suprotnom dominatni prostor biti beton", kaže za RSE Vuk Iković.
Da im je boravak u zelenom okruženju životna potreba kažu i stanovnici Podgorice.
Ivana ima 32 godine i obožava zelenilo pa svoje pse uvijek izvodi u park ili na plaže pored rijeke Morače:
"Više volim da provodim vrijeme gdje je zelenilo a ne gdje su zgrade i đe je asfalt i đe su vrućine nesnosne. Život u Podgorici zahtijeva mnogo više zelenila i to pod hitno. To je i jako lijepo. Ja vidim da stranci kada dođu u Podgoricu najviše vole da se spuste do rijeke i uživaju u zelenilu", navodi Ivana.
Mitar je rođen u Podgorici prije 54 godine i kaže da je zelenilo na mjestima gdje je nekada bilo u dobroj mjeri sačuvano.
On, međutim, primjećuje da se grad proširio.
"Postoje sada mnoga druga mjesta u gradu gdje treba posaditi nova stabla jer se Podgorica baš raširila i izgradila. Imamo cijela naselja od betona đe ni jednog stabla nema", riječi su Mitra.
Zoran je penzioner i takođe kaže da Podgorici fali mnogo više zelenila.
Spreman je da se i sam uključi u akciju ozelenjavanja.
"Periferija je posebno ugrožena. Kada sam bio mlad bavio sam se sportom, bio sam bokser, tamo sam trenirao i to su bile cijele šume. Danas nema gotovo niti jednog stabla. Ja sam prvi da se uključimo u tu akciju da posadimo što više drveća", kaže Zoran.
RSE nije od gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića uspio da dobije odgovor da li će lokalna administracija prihvatitit inicijativu za sadnju 100 hiljada stabala na teritoriji glavnog grada.
Ipak odgovor je, nakon dva dana, stigao indirektno. Kako je saopšteno medijima, glavni grad lansiraće mobilnu aplikaciju „Moje drvo“, kako bi zainteresovani mogli da kupe drvo koje će biti zasađeno na nekoj od lokacija koje odredi gradsko preduzeće Zelenilo. Naveli su i da je inicijativa za sadnju 100.000 stabala, koju je pokrenula NVO KOD, u skladu je sa njihovom idejom o mobilnoj aplikaciji.
Predstavnici organizacija KOD kažu da su spremni da gradskim vlastima predoče način finansiranja akcije, te model odabira vrste sadnica i predlog na kojim površinama bi trebalo zasaditi 100.000 sadnica.
Za to da novac ne smije da bude prepreka za realizaciju sličnih akcija, navode primjer mnogo siromašnijeg Pakistana čija je vlada prošle godine okončala sadnju milijardu stabala i to samo u jednom dijelu zemlje.
I Novi Zeland ima slične planove - sadnju milijardu stabala, što bi značilo gotovo preko 200 po stanovniku.
Nataša Kovačević iz NVO Green Home ukazuje na važnost zelenih površina za Podgoricu koja je ljeti grad u kojem temperatura nerijetko raste i do 40 stepeni celzijusa, a sve snažnija betonizacija grada te klimatske uslove čini još težim.
"Šuma, odnosno zelenilo utiču na mikroklimu a ako nema zelenila mikroklima se značajno mijenja. Onda recimo na ulici dolazi do povećanja temperature čak i do 10 stepeni. Takođe, ne postoje te sjenke koje ljudima omogućavaju da tokom vrelih ljetnjih dana koriste hladovinu i stignu do posla ili gdje god da su krenuli", kaže Kovačević.
Osim klimatski povoljnijeg ambijenta, zelenilo i motivaciono utiče na građane, ukazuje Kovačević.
"Naučno je dokazano i da se čovjek bolje relaksira u parkovima i gdje ima dosta zelenila, da bolje razmišlja. Zavisno od toga o kojoj se šumi radi tu je prisutno više kiseonika. Zelenilo donosi taj prijeko potrebni smiraj pojedincu koji danas sve više živi u stresnom okruženju. Taj bijeg u zeleno nam je svima danas veoma potreban", navodi Kovačević.
Facebook Forum