(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)
Vesna Teršelič živi u Zagrebu gdje se već više od 30 godina bavi građanskim organiziranjem. Voditeljica je Documente – Centra za suočavanje s prošlošću. Rođena je u Ljubljani.
Subota, 4. kolovoza
Počelo je obilježavanje obljetnice Vojno redarstvene akcije "Oluja". Kao i prošlih godina u spomen na 200.000 izbjeglih i 677 smrtno stradalih civila, prvo se oglašavaju organizacije civilnog društva. Srpsko narodno vijeće poklonilo se žrtvama u Mokrom polju a u Documenti smo upozorili da među drugim zločinima u tijeku i nakon VRA "Oluja" nisu procesuirani ni oni nad starcima u selima Komić i Poljice u koreničkom kraju. Inicijativa mladih pozvala je premijera i predsjednicu na ispriku.
U Srbiji je predsjednik Vučić održao skandalozan govor uspoređujući Hitlera i Hrvatsku, nastavljajući graditi narativ Srba kao najvećih žrtava rata, puštajući da agresija na Vukovar i etničko čišćenje Hrvata s jedne trećine teritorija u 1991. te strahovlada koja je uslijedila sklizne u drugi plan.
- Branka Vierda: Suočavanje s prošlošću između istine i mita
- Žarko Puhovski: Vučić spominjanjem holokausta ogorčio Nijemce
- Ines Šaškor: Vučić ne pomaže Srbima u Hrvatskoj
Umro je književnik Nedeljko Fabrio. Tihu smrt akademika i autora "Berenikine kose" nisu zabilježile ni Nova TV ni RTL, a u informativnim emisijama HRT-a informacija je plasirana nakon svih detalja o predstojećim obilježavanjima "dana ponosa i slave".
Ni u trenucima odlaska velikana, književnost ni književnici ne mogu se probiti među važnije teme.
Nedjelja, 5. kolovoza
U Kninu se obilježava Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja. Svakom obljetnicom "Oluje" smo sve dalje od priznavanja patnje, posebno od 2015. kad su prvi put organizirana odvojena službena događaja kao fizičke manifestacije dvije dimenzije VRA "Oluja", sagledane iz perspektive pobjednika i stradalnika. Tada je Zagrebu i Kninu po običaju obilježena samo pobjeda i vraćanje teritorija u ustavno-pravni poredak Hrvatske a u Srbiji po prvi put komemoriran Dan sjećanja na stradanje i progon Srba u Sremskoj Rači.
Do tada se parastos u Beogradu služio u organizaciji udruženja žrtava bez službenog pečata i govora izaslanika vlade. Od tada poruke svake godine samo produbljuju jaz između dvije zemlje. Mada se mnogima nakon posjete predsjednika Srbije u veljači ove godine činilo da bi se odnosi mogli poboljšati, sad su pali na najnižu razini od potpisivanja Sporazuma o normalizaciji odnosa iz 1996. godine.
Vodeći političari i političarke Hrvatske i Srbije nagomilana otvorena pitanja vezana uz rješavanje sudbine nestalih Srba i Hrvata, učinkovitije procesuiranje ratnih zločina kao i probleme izbjeglih i povratnika, ostavljaju za neka druga vodstva koje će nadam se biti okrenuta vitalnim interesima građana vlastite i susjedne zemlje.
Nakon predstave "Bakhe" kazališta Ulysses u goste nam je stigla Urša Raukar. U režiji Lenke Udovički Euripidov tekst prodisao je s posve ženskim ansamblom u znaku ludila i pobune. Provodimo lijepu večer u razgovoru.
- Iz arhive – Lenka Udovički: Iracionalni haos Balkana
Ponedjeljak, 6. kolovoz
Objavljene su snimke s jučerašnjeg završetka programa proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i Dana Grada Gline 2018. kad je na početku koncerta Marko Perković Thompson više puta ponovio ustaški pozdrav "Za dom spremni!" započevši njime pjesmu Bojna Čavoglave.
Documenta je pozvala organizatore iz grada Gline, te predstavnike vladinih institucija Republike Hrvatske da osude korištenje pozdrava zločinačkog ustaškog režima. Pozvala je i policiju da podnese prekršajnu prijavu protiv MPT zbog kršenja Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Nedopustivo je naime da policija odustaje uz objašnjenje da je ustaški poklič sastavni dio Thompsonove pjesme, temeljeći to na odluci prekršajne sutkinje iz Slunja koja se kosi s praksom Visokog prekršajnog suda i Ustavnog suda. Policija je bila i dužna žaliti se na tu odluku, što je propustila učiniti. Kao što je dužna prijaviti svako korištenje pozdrava "Za dom spremni!" u javnom prostoru.
Danas su u Ljubljani postavili 23 spomen-obilježja u sklopu međunarodnog projekta "Stolpersteine", u sjećanje na odvedene Židove, žrtve nacističkog terora. Kad je umjetnik Gunter Demnig 1996. u Berlinu ilegalno postavio prve Kamene spoticanja, teško je mogao pretpostaviti da će njegova inicijativa prerasti u jedan najvećih decentraliziranih memorijala. Do danas je širom Europe postavljeno više od 60.000 "Kamena spoticanja". No pitanje jesmo li osvijestili da imamo obavezu pamtiti zločin holokausta kao i štititi prava Židova i drugih manjina ostaje otvoreno.
I u Hrvatskoj su 2013. u Rijeci postavljeni "Kameni spoticanja". No politika je vlade navela slijednike žrtava holokausta, genocida nad Srbima i Romima kao i antifašiste da već tri godine za redom ne sudjeluju na službenoj komemoraciji u JUSP Jasenovac već organiziraju svoje. Kako dokumentiraju istraživanja Srpskog narodnog vijeća i organizacija za ljudska prava, u Hrvatskoj je najviše govora usmjereno protiv Srba.
U Glini gdje je pregrijana masa jučer klicala ustaški pozdrav na zgradi spomen doma, još uvijek stoji natpis Hrvatski dom. Točno na mjestu gdje je nekad stajala Crkva presvete Bogorodice u kojoj su krajem srpnja i početkom kolovoza 1941. pogubljeni srpski muškarci i dječaci.
Godišnjica je bombardiranja Hirošime. Kraj ratova nije na vidiku.
Utorak, 7. kolovoz
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) najoštrije je osudilo skandaloznu odluku Općinskog državnog odvjetništva u Splitu kojom je odbačena kaznena prijava protiv Stipe Perkovića Tabaka koji je na Indexovoj Facebook stranici krajem svibnja ove godine novinarima toga portala prijetio ubojstvom. Perković Tabak je ostavio komentar "Pa ove novinare Indexa treba ubijati".
Zamjenica općinskog državnog odvjetnika u Splitu Jelena Maraš u obrazloženju sramotne odluke o odbacivanju kaznene prijave navela je da je Perković Tabak na dan kad je slao poruku, "slavio rođendan i malo se više popilo", te su ga "ponijele emocije", a posebno je naglasila kako je riječ o "višestruko odlikovanom hrvatskom branitelju".
HND smatra nedopustivim s da zamjenica općinskog državnog odvjetnika, kojoj je dužnost provoditi zakone i štititi pravnu državu, svojim odlukama jednoj društvenoj skupini omogućava da bude iznad zakona koji se primjenjuje na ostale građane ove države te time krši ustavno načelo jednakosti građana pred zakonom. HND takvo proizvoljno tumačenje zakona smatra nedopustivim, a stajalište zamjenice općinskog državnog odvjetnika Jelene Maraš kako objavljena tvrdnja da "novinare Indexa treba ubijati" nije ozbiljno zastrašivanje - sramotnim.
Kulturna javnost se usprotivila nenadanoj, ali ne i neočekivanoj smjene Nataše Rajković s čela Kulture Studentskog Centra u Zagrebu, koja već godinama egzistira u neslaganju sa sanacijskom upravom te kuće. U njenom mandatu se uz uspješne predstave Teatra &TD iz prošlih godina poput "Mrzim istinu!" Olivera Frljića ove godine izveo i "Ljubavni slučaj Fahrije P." inspiriran umjetničkim opusom pokojnog Željka Zorice Šiša u režiji Zlatka Burića.
Kolege kulturnjaci prikupili su više od 750 potpisa podrške donedavnoj pomoćnici ravnatelja SC-a za kulturu, koje su predali nadležnom Ministarstvu znanosti i obrazovanja, kao i Ministarstvu kulture i predsjedniku vlade RH Andreju Plenkoviću.
Sindikalna povjerenica Lada Čikara upozorila je da će Rajković priprema tužbu koju će sigurno dobiti, jer svi su pravni argumenti na njezinoj strani. Sanacijska uprava tvrdi da joj je istekao mandat, ali njezino radno mjesto u sistematizaciji nije opisano kao mandatno, nego ona ima valjan ugovor na neodređeno. Ugovor joj nije ni otkazan, nego je protiv svoje volje dobila odluku o premještaju na niže rangirano radno mjesto, što je u neskladu i s kolektivnim ugovorom SC-a.
Srijeda, 8. kolovoza
Inicijativa Dobrodošli! uputila je apel planinarkama i planinarima, penjačima i penjačicama, planinarskim i drugim društvima koje poziva da se vode načelima čovječnosti i pomognu svakom čovjeku u nevolji.
"Vjerujemo da ste upoznati sa činjenicom da su izbjeglice u Europi, pa i u našoj zemlji, u nedostatku drugih, sigurnih i legalnih putova primorani na skrivanje i kretanje izvan naseljenih mjesta i mimo glavnih prometnica. Posredstvom krijumčara, ali i samostalno, muškarci i žene svih dobi, grupe, obitelji i djeca kreću se stoga danas šumskim i planinskim područjima koja ne poznaju i koja su za njih dodatno opasna zbog mina, ali i okolnosti u kojima putuju. Možda ste neke od njih sreli, možda nisu trebali vašu pomoć, a možda im je upravo ona bila potrebna", ističe se u apelu i dodaje:
"Stoga vas ovim putem pozivamo da, kako to uostalom nalažu i načela čovječnosti i postupanja među ljudima u prirodi, bez razlike pomognete svakom čovjeku u nevolji. Vaše pomaganje nije nezakonito, štoviše Zakon o strancima čl. 43. predviđa pomaganje strancima 'iz humanitarnih razloga i bez namjere sprječavanja ili odgađanja poduzimanja mjera za osiguranje povratka', kao i sprječavanje ozljeđivanja, pomaganje u nezakonitom prelasku državne granice radi spašavanja života, pružanje hitne medicinske i humanitarne pomoći. Pomoć muškarcima, ženama, obiteljima, ljudima svih dobi naša je dužnost."
Poziv je neophodan u vrijeme kad izbjeglice koje traže utočište zaustavlja policija.
Četvrtak, 9. kolovoza
Indeks objavljuje da će bi prema službenoj stranici Hrvatskih studija, Povijest Nezavisne Države Hrvatske na toj instituciji trebala predavati povjesničarka Vlatka Vukelić koja se u javnosti profilirala svojim izjavama posebno dok je bila vijećnica radikalno desne stranke HSP AS.
"Ona se primjerice u listopadu 2017. na sjednici Gradskog vijeća Siska žestoko suprotstavila inicijativi da jedan gradski park dobije ime Diane Budisavljević, hrvatske humanitarke austrijske nacionalnosti koja je u Drugom svjetskom ratu samoinicijativno organizirala evidenciju i akciju spašavanja djece s područja Korduna i Kozare iz ustaških koncentracijskih logora. Tom prilikom ustvrdila je da je termin dječji koncentracijski logor neistinit i neznanstven pozivajući se na tezu da su u Sisku i Jastrebarskom zapravo postojali samo dječji domovi za ratnu siročad za koju su lijepo skrbile časne sestre."
U danima kad se sjećamo dolaska prvih logoraša u ustaške konclogore na Savi, Staru Gradišku i Jasenovac, ljubaznošću redateljice Dane Budisavljević pogledala sam prvu verziju filma "Aktion DB" o akciji spašavanja desetak tisuća srpske djece u periodu od 1942. – 1945.
Kad redateljica završi film možda će ga školama preporučiti Ministarstvu znanosti i obrazovanja? Hrvatska javnost kao i školarci i školarke svakako nasušno treba te informacije.
Petak, 10. kolovoza
Danas počinje Sarajevo Film Festival na kom će među filmovima iz svijeta biti prikazani i filmovi "Srbenka", redatelja Nebojše Slijepčevića i "Chriss The Swiss", redateljice Anje Kofmel.
"Srbenka" govori o predstavi "Aleksandra Zec" redatelja Olivera Frljića i cijelom ansamblu koji je priprema. Kazališne probe postaju kolektivna psihoterapija, a dvanaestogodišnjoj glumici Nini se čini kao da rat nikada nije završio, posebno kad doznaje da je Srpkinja.
"Chriss The Swiss" govori o švicarskim novinaru Christianu Würtenbergu koji je krajem 1991. godine došao u Slavoniju kako bi izvještavao za njemačku radiopostaju. Ubrzo se priključio Prvom internacionalnom vodu koji su činili stranci. Ubrzo je Würtenberg ubijen, ubojica nikada nije pronađen, a njegova rođakinja Anja Kofmel odlučila je 25 godina kasnije snimiti film u kojem istražuje Würtenbergovu smrt.
Film je sufinanciran i novcem Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) koji film još nije kolaudirao pa je pitanje hoće li manjinski producent Nukleus film trebati vratiti sredstva. Ukoliko ga HAVC ne kolaudira neće biti prikazivan u Hrvatskoj kao ni prethodni film istog manjinskog producenta "15 minuta – Masakr u Dvoru". No ovaj su se puta puzajućoj cenzuri usprotivili festivali Animafest i Motovun te omogućili prikazivanje bar za hrvatske filmofile.
Facebook Forum