Početkom oktobra, u Bosni i Hercegovini će biti održani opći izbori. Uz porast neprimjerene retorike, evidentno je i osnivanjenovih političkih stranaka, kojih je već veliki broj - 150. Europske zemlje poput Njemačke i Francuske imaju tek nekoliko partija, a procedure osnivanja su veoma stroge. Tako je, i prema ovoj političkoj praksi, Bosna i Hercegovina daleko od Europske unije.
Najlakša administrativna procedura u Bosni i Hercegovini je za osnivanje političkih stranaka, a zakoni, također, svima onima koji žele osnovati stranku, idu na ruku.
„Mi imamo dva zakona na nivou dva entiteta. Način registracije političkih stranaka je drugačiji u Republici Srpskoj u odnosu na Federaciju BiH. Potpisi koji su potrebni, kako u Federaciji, tako u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, nisu unificirani. Nije teško ispuniti prve zakonske uslove o potpisima podrške da se osnuje politička organizacija“, kaže Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla.
I u ovom slučaju Bosna i Hercegovina je izuzetak, za razliku od velikih evropskih zemalja.
„Zemlje koje su prolazile kroz tranziciju, na početku su imale bum stvaranja političkih stranaka, jer su ljudi iskoristili slobodu da se mogu politički organizovati, međutim, taj broj političkih stranaka se smanjivao. I to su već uređene države. Treba napraviti uporedbu sa Poljskom, Češkom, Slovačkom i drugim državama. Vidimo da je danas taj politički prostor sveden, na primjer, na deset stranaka, a negdje i manje, što je dobro za demokratiju i dobro za ukrupnjavanje političkih ideologija, ukoliko one postoje. U Bosni i Hercegovini je sasvim drugačije“, kaže Šehić.
Mnogi ljudi vole biti predsjednici stranaka, pa, nakon što u jednoj stranci izgube funkciju, vrlo lako sami osnivaju novu političku opciju.
„Osnivaju stranke kako bi profitirali na izborima, da bi profitirali finansijski, time što prodaju mjesta u biračkim odborima, što naše zakonodavstvo na neki način i podržava, ili osnivaju da bi skupljali glasove za neke druge. Imamo često situaciju da velike stranke same podrže osnivanje nekih manjih stranaka. Na taj način oduzimaju glasače drugih stranaka, kako bi nakon izbora imali potpunu kontrolu nad glasovima birača i okrenuli ih u svom pravcu“, kaže analitičarka Ivana Marić.
Sve ovo, između ostalog, doprinosi da se Bosna i Hercegovina udalji od europske obitelji, no, ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju ionako je mnogim političarima najmanje važan i sve čine da Bosnu i Hercegovinu udalje od tog procesa.
„Samo kad pogledamo imovinu i imovinske kartone naših političara prije i tokom njihovog mandata, kad pogledate šta sve imaju, toliko da bi im pozavidjeli i svjetski političari, onda vidite da je kod nas najunosniji posao političara, a ne poduzetnika, kao što bi to trebalo da bude“, kaže Ivana Marić.
Iako BiH ima 150 političkih stranaka, ne postoje demokratski procesi, smatra Vehid Šehić.
„Kada govorimo uopšte o demokratiji, ona u Bosni i Hercegovini ne postoji, iz jednog prostog razloga što mi faktički nemamo demokratskih stranaka koje imaju demokratske kapacitete. Kad nemate demokratske stranke u pravom smislu riječi, nego su one većinom liderske stranke gdje jedan uži krug ljudi vodi politiku jedne političke stranke, onda možemo govoriti da smo u nekom predemokratskom stanju:
Demokratija podrazumijeva poštivanje ustava i zakona jedne države, tu odgovornost prema državi koje danas nema. Danas govoriti o demokratiji u Bosni i Hercegovini je iluzorno. Ovaj broj političkih stranaka može da govori o nekom demokratskom potencijalu, međutim, nije demokratski potencijal, jer su motivi formiranja stranaka sasvim nešto drugo, tako da to evidentno ne dovodi do demokratizacije u Bosni i Hercegovini. Također, ne doprinosi izgradnji istinske države koja će njegovati pluralizam.“
Građani smatraju da je BiH odavno postala stranačka država, zbog čega je svakodnevno sve više napuštaju. Dvojica Tuzlaka u anketi kažu:
„Na ovako malom prostoru, s tako malo stanovnika, bilo bi nam dovoljno pet, šest stranaka, maksimala. A ovo sve drugo je radi para, radi lopovluka i ostalih stvari. Jer, ko nije u stranci, ne može biti ni direktor, ne može biti profesor, ne može ništa biti. Može biti jadnik, ništa drugo.“
„S obzirom na to kako smo jaka i razvijena država, možda je to dovoljno. Ili, možda nam,još treba stranaka.“
Bosni i Hercegovini potreban je zakon o političkim organizacijama, međutim, BiH je, slažu se naši sagovornici, daleko od takvog procesa, jer o tom zakonu trebali bi glasovati upravo oni koji sjede u parlamentima, a koji su većinom predsjednici stranaka ili stranački visoko pozicionirani članovi. Uz tu činjenicu, Bosna i Hercegovina je sve udaljenija od Europske unije.
Facebook Forum