Pitanje crkvene imovine u Crnoj Gori, odnosno kome pripada i ko polaže pravo na nju ponovo izaziva kontroverze. U Podgorici je organizovano potpisivanje peticije da se vjerski objekti i imovina kojom gazduje Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori vrate u vlasništvo države.
Na samu najavu peticije iz Mitropolije crnogorsko-primorske SPC ranije su poručili da se pitanje vlasništva nad crkvenom imovinom ne rješava ni peticijama ni u medijima, nego u skladu sa pravnim poretkom i zakonima jedne države.
Potpisnici peticije traže promjenu zakona kojom bi bilo omogućeno poništenje svih, kako ističu, nezakonitih upisa Srpske pravoslavne crkve nad crnogorskim manastirima. Traže da ta i druga crkvena imovina bude vraćena u vlasništvo države.
Rektor cetinjske Bogoslovije pri Mitropoliji crnogorsko primorskoj SPC Gojko Perović za RSE kaže da je takav zahtjev nečuven:
"Država je onaj suveren koji svakome licu, bilo pravnom, bilo fizičkom, bilo nekoj instituciji garantuje njena prava, a ne da država bude neko ko oduzima pravo nekome na imovinu, na slobodu, identitet i na integritet. Čini mi se da smo u ovom slučaju u temelju neke stvari pogrešno shvatili. Kao građanin pozdravljam i odobravam da bilo ko može da pokrene bilo kakvu incijativu o bilo čemu. Ali ako inicijativa glasi da država treba nekome nešto da oduzme i da prisvoji sebi onda se užasavam takve inicijative. Ne radi se samo tu o crkvenoj imovini koja je, podsjetiću stara vijekovima ovdje u Crnoj Gori", napominje Perović.
Država Crna Gora je bila vlasnik svih manastira i crkava prije 1918. godine kada je neustavno ukinuta i crnogorska država i crkva, ističe predsjednica Savjeta za praćenje sprovođenja peticije, rediteljka Ana Vukotić, koja dodaje da oni sada traže reviziju svih uknjižbi nad kulturnom baštinom Crne Gore:
"Ovo nije zahtjev da se crkve daju Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC) na upravljanje - mada mnogi od nas intimno to želimo - već da se vrate stvarnom vlasniku, državi Crnoj Gori koja je bila vlasnik svih manastira i crkava prije 1918. godine kada je neustavno ukinuta i crnogorska država i crkva. Vjerujem u ovu inicijativu jer vjerujem da je prirodni slijed nakon referenduma i obnove državne nezavisnosti, da se ovo pitanje konačno riješi", poručuje Vukotić.
Budući da je ogromna većina crkava i manastira u Crnoj Gori formalno pravno u vlasništvu SPC, iz Crnogorske pravoslavne crkve su prije tri godine Vrhovnom državnom tužilaštvu podnijeli krivičnu prijavu protiv nepoznatih službenika Uprave za nekretnine u Danilovgradu jer su, kako su saopštili Donji i Gornji manastir Ostrog nezakonito upisali na ime Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
U obrazloženju su naveli da je prepis izvršen na Srpsku crkvu kao strano pravno lice sa sjedištem u Srbiji, s obzirom da je to urađeno poslije referenduma 2006. godine. kada je Crna Gora postala samostalna.
Na adresu CPC je početkom februara ove godine, međutim stigao odgovor iz crnogorskog tužilaštva da njihovi istražitelji nijesu našli dokaze da je Ostrog nezakonito upisan u vlasništvo SPC.
Podsjetimo, osim dva manastira Ostrog površine 3.2.000 metara kvadratnih, u danilovgradski katastar je na SPC upisano milion i 200.000 metara kvadratnih livada, šuma i pašnjaka, kao i Manastir Ždrebaonik i još 25 crkava i drugih objekata. Takva je situacija danas, a šta o pitanju vlasništva nad crkvenom imovinom u Crnoj Gori govore istorijski podaci?
"Potpuno je jasno da je Crnogorska pravoslavna crkva bila autokefalna i preko vaseljenske Sintagme i Milaša, preko Ustava Kraljevine Crne Gore i preko dokumenta koji su potpisali Mitrofan Ban u ime autokefalne CPC i patrijarh Dožić u ime SPC kao i preko dekreta Kralja Aleksandra kojim je ukinuo Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Imovina CPC istovremeno je bila i imovina Kraljevine Crne Gore i time se sva priča završava. To znači da je ne mogu svojatati niti druga država, niti crkva druge države", kaže profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću i akademik Dukljanske akademija nauke i umjetnosti (DANU) Mihailo Burić.
A da priča i sporovi oko crkvene imovine moraju imati širi društveni karakter ukazao je filmski reditelj Branko Baletić, dodajući da bi peticija trebalo da bude prezentovana i izvan Crne Gore kako bi dobila na snazi i ozbiljnosti:
"Ovaj potpis stvarno mora biti masovan i to ne samo od Crnogoraca. Da to ne bude samo naš potpis po onom etničkom principu pa da mi onda guramo sami tu stvar. Ne, to mora biti i potpis onih ljudi koji nijesu Crnogorci, ali jesu za građansku Crnu Goru. Time će naš istup biti dostojanstveniji i time će nas razumeti i Evropa. Jer mi možda nećemo uspeti ako ovaj zahtev ostane samo u okvirima Crne Gore", konstatovao je Baletić.
Organizatori peticije su saopštili da već sada imaju preko 6.000 potpisa građana koliko je neophodno da bi se našla u skupštinskoj proceduri i da bi se o njoj izjasnili poslanici u crnogorskom parlamentu.
Facebook Forum