Iz BiH se ne iseljavaju samo mladi, već i cijele porodice

Iz Bosne i Hercegovine se, prema procjenama Unije za održivi povratak i integracije u BiH, trajno iselilo 80 hiljada osoba. Odlaze cijele porodice, dok vlast ništa ne čini kako bi sistematski pristupila ovom problemu.

Prvi su put, na inicijativu opozicije, o ovome raspravljali i zastupnici u Parlamentu Federacije BiH, a cilj je natjerati vlast da umjesto da troši novac netransparentno usmjeri sredstva u konkretne projekte koji građanima nude perspektivu.

Iz Bosne i Hercegovine više se ne iseljavaju samo mladi koji traže posao i šansu za prosperitet, već i cijele porodice koje zbog besperspektivnosti iz države odvode i spašavaju svoju djecu.

Do sada je već 80 hiljada ljudi trajno napustilo BiH, a prema podacima Zavoda za statistiku FBiH iz tog je entiteta u bolji život otišlo više od šest hiljada osoba.

Istovremeno, podaci Agencije za statistiku Njemačke govore kako se broj građana BiH u toj zemlji povećao za oko deset i po hiljada. Prezentirajući ovaj podatak federalni premijer Fadil Novalić konstatovao je kako za ovaj entitet iseljavanje nije problem, već negativan trend nataliteta.

Istovremeno, iznio je i podatak da je FBiH od 2010. do danas napustilo 48.700 ljudi.

Novalić je naveo kako „problem iseljavanja stanovništva postoji od 1878. godine po dolasku Austrogarske“, te da i Njemačka ima taj problem.

No, za razliku od Njemačke BiH je država u kojoj se već dvije decenije stagnira, a šansu za uspjeh i prosperitet imaju uglavnom oni koji sebi mogu obezbijediti posao u državnim firmama ili javnoj upravi. Do takvih se poslova dolazi, najčešće po stranačkoj liniji ili interesno-familijanoj, tako da oni koji nemaju te kvalifikacije, bezuspješno obilaze zavode za zapošljavanje.

"Naš je cilj pokušati raditi na tome da se rasterete mali i srednji poduzetnici. Njihovo se poslovanje ne može širiti i oni daju novac državi koji se troši na kupovinu skupih automobila i finansiranje netransparentnih tendera, plaćanja aktivnosti koje nemaju veze s onim za šta bi trebalo. Ljude bi trebalo prekvalifikovati, vidjeti gdje se to može uložiti i šta su prednosti BiH kako bi ljudi ostali. Potrebno je također promijeniti i politički ambijent“, kaže za RSE Denis Gratz, predsjednik Naše stranke i inicijator zasjedanja Parlamenta FBiH o ovoj temi.

Bh. građani izuzetno su uspješni na pozicijama koje obavljaju u dijaspori, ali njihove potencijale država ne koristi, te i oni koji odu umjesto da pomognu, najčešće odustaju zbog procedura i loših iskustava, kaže Salih Musić iz „Restarta“, koji se bavi pomaganjem investitorima iz dijaspore da ulažu u BiH.

„Problem investiranja je problem ekosistema i morate sada već razmišljati u pravcu da ako želite investitore iz IT sektora, u srednjoj školi morate početi to promovirati. Ovdje nema programera koliko ima posla za njih“, kaže Musić. Njegova su iskustva sa ljudima iz dijaspore, kaže, takva da se oni koji su pokušali nešto uložiti najčešće osjećaju izvaranima te se povlače.

Činjenice ne govore u prilog vlastima kako je ipak za sve kriv negativan prirodni priraštaj. Danas se, kako je to navela i Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, na odlazak odlučuju i oni koji su se prvobitno vratili na svoja ognjišta i prošli sve teškoće na tom putu.

„Zabilježili smo odlaske ljudi koji su imali radna mjesta sa prodicama u Posavini, jer samo pređu prijeko i u EU su. Imamo novosagrađena naselja u Čapljini, Šuškovo i Bobanovo selo, gdje su ljudi iz Srednje Bosne. Puno ih nismo zatekli u svojim kućama jer su kompletne porodice odlazile preko Hrvatske dalje“, navela je Zukić.

Pri tome ljudi riskiraju i to da u BiH ostanu bez ičega i ilegalno napuste zemlju.

U toku je kampanja zaustavljanja tih odlazaka, ali teško može biti napretka ukoliko se ne promijeni kako privredna tako i politička klima.

BiH danas postaje zemlja staraca, tvrde kako političari tako nevladine organizacije, ali ne isključivo zato jer mladi ne žele BiH kao svoju zemlju, već zato što ne vide da se zemlja trudi da ih zadrži, kaže Katarina Vučković iz organizacije „Kult“.

„Mladi ne žele da čekaju. Razlozi su različiti i oni svojim odlaskom pokazuju koliko je bitno da radimo s njima. S druge strane, vlasti se moraju probuditi, jer 22 godine poslije rata FBiH nema strateški dokument o mladima. Republika Srpska ima, ali ima puno nedostataka u provedbi. Čak se ni ne propoznaje rad institucija i gdje ga ima. Vrijeme je da mlade pitamo šta oni žele i kako oni vide ovu zemlju“, kaže Vučković.

S obzirom da su u BiH u fokusu konstantne političke krize, da se ne razmišlja unaprijed i strateški, preoptimistično je očekivati napredak, bar kratkoročno.