Pred Tribunalom u Hagu počeo je žalbeni postupak u predmetu protiv šestorice bh. Hrvata koji su prvostepenom presudom osuđeni na ukupno 111 godina zatvora.
Osuđeni su zbog učešća u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio stvaranje hrvatskog teritorija koji bi u konačnici bio pripojen Hrvatskoj. Ovo nastojanje je u prvostepenom postupku ocijenjeno kao međunarodni oružani sukob u kojem je učestvovao i tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman. Žalbeni postupak trajaće do 28. marta.
Otpočevši žalbeni postupak u predmetu protiv šestorice bh. Hrvata koji su osuđeni na ukupno 111 godina zatvora zbog učešća u Udruženom zločinačkom poduhvatu, predsjedavajući sudija Carmel Agius, podsjetio je na osnovne elemente prvostepene presude:
“Raspravno vijeće utvrdilo je da je najkasnije siječnja 1993. počeo postojati udruženi zločinački poduhvat, čiji je cilj bio stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini, čime bi se omogućila reunifikacija hrvatskog naroda. Po riječima Raspravnog vijeća, taj udruženi zločinački poduhvat imao je za svoj zajednički zločinački cilj 'dominaciju Hrvata u Hrvatskoj Republici Herceg Bosne putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva'. Raspravno vijeće zaključilo je da su sva šestorica žalitelja bili sudionici u tom udruženom zločinačkom poduhvatu.”
Visoki zvaničnici nekadašnje Herceg Bosne i Hrvatskog vijeća odbrane Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoje Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić imaće šest dana za iznošenje žalbenih elemenata na presudu Pretresnog vijeća. Svaki dan obraća se po jedan osuđeni, dok će posljednjeg dana uslijediti žalba Tužilaštva.
Advokati odbrane traže da se zbog pogrešnih zaključaka u presudi o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata i o učešću osuđenih oni oslobode ili da se predmet vrati na ponovno suđenje. U krajnjoj varijanti traže smanjenje izrečenih kazni.
S druge strane, Tužilaštvo traži veće kazne od izrečenih, a koje se kreću u rasponu od 10 do 25 godina zatvora s obrazloženjem da prvostepeno vijeće nije na „odgovarajući način procijenilo težinu zločina za koje su optuženi osuđeni kao i njihovu ulogu u njima”. Također traže i da se proglase krivima i za one tačke optužnice za koje su oslobođeni prvostepenom presudom uključujući i komandnu odgovornost.
Ono što je jedna od osnovnih teza koje su okarakterisale ovaj proces jeste kvalifikacija da je u sukobu Armije BiH i HVO-a postojao međunarodni oružani sukob u koji je umiješana Hrvatska. Proces je započeo Prlićevim obraćanjem i tvrdnjama da zločini koji su se dogodili nisu bili planski i sistematski. No, okosnicu odbrane, kako smatra novinar Balkanske istraživačke mreže, Denis Džidić, činiće upravo kvalifikacije presude koje se tiču učešća Hrvatske:
„To će zaista biti jedan značajan segment ovih žalbi, zato što će odbrana iinsistirati na tome da taj dio skine, jer bi skidanjem udruženog zločinačkog poduhvata spao i veliki broj zločina i odgovornosti sa optuženika. Vidjeli smo i da je Hrvatska u proteklom periodu insistirala i da bude uključena u žalbeni postupak kao prijatelj suda, ali da je to odbijeno. Za očekivati je da neke od odbrana koje, da tako kažem, simpatišu te hrvatske stavove će svakakao insistirati na tome i dio argumantacije i dokaza koje je Hrvatska pripremala svakako iznijeti.“
Predmet po kojem je donesena prvostepena presuda je bio dobro pripremljen, smatra direktor Istraživačko dokumentacionog centra iz Sarajeva Mirsad Tokača.
„Ako bi se držali argumenata, činjenica, dokaza i svega onoga što je izneseno u prethodnom postupku, ne vidim nikakav razlog da se prvobitna presuda mijenja. Dakle, učešće Hrvatske u prvim godinama rata, krajem '92. i '93. godine je nedvosmisleno dokazano. Radi se o međunarodnom oružanom sukobu u kom je učestvovala i ta grupa kao agenti hrvatske vojske. Prema tome, nije trebalo ni velike pameti, zapravo je dovoljno bilo pogledati knjigu 'Sve moje bitke' generala Bobetka i vidjeti o čemu se tu radi.
Naravno, bilo je tu i obilje drugih dokaza koji su van svake razumne sumnje pokazali šta se desilo. Ali, iskustva koja imamo sa međunarodnom pravdom je za nas gotovo pogubno i nama ostaje samo da se nadamo da će se Sud držati nekih stvari, kriterija i činjenica koje su u prvom postupku dokazane i da će presuda za udruženi zločinački poduhvat i za učešće Hrvatske biti potvrđena“, kaže Tokača.
Ovo je jedan od najdužih predmeta vođenih pred Tribunalom, a Tužilaštvo je svoje navode dokazivalo i kroz izjave 249 svjedoka, a odbrana ih je izvela 77. Presuda pretresnog vijeća donesena je maja 2013. godine. Konačna presuda, kako je to najavio i predsjedavajući sudija Žalbenog vijeća, Carmel Agius, očekuje se krajem ove godine.
Facebook Forum