Koordinacija židovskih općina u Hrvatskoj odlučila je ne sudjelovati na službenoj komemoraciji u Hrvatskom saboru povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na holokaust 27. siječnja. Razlog za bojkot je nespremnost države da primjereno reagira na postavljanje spomen-ploče na kojoj se nalazi i ustaški pozdrav „Za dom spremni“ u mjestu Jasenovac i u Kutini, i na najave postavljanja spomen-ploča s takvim pozdravom na više drugih mjesta u Hrvatskoj. Za Radio Slobodna Europa u ime Koordinacije govori predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus, koji među ostalim kaže kako najavljeno osnivanje državnog povjerenstva za suočavanje s prošlošću koje će, kako se očekuje, „osuditi sve totalitarizme“ - nije rješenje.
„Naš motiv je potpuno jasan. Nije to samo pitanje postavljanja ploče u Jasenovcu, nego i reakcija vlasti, predsjednice i Sabora. Ploča stoji, sve se relativizira, osnivamo komisiju koja će razglabati o tome tko je bio tko u Drugom svjetskom ratu – pa o čemu razgovaramo?!? Je li ista stvar kukasti križ, 'U' i crvena zvijezda? To je sve isto? Ako je to isto, onda nemamo o čemu diskutirati. To je reakcija na to.“
Kraus kaže i kako je posebno pogođen izjednačavanjem komemoracija u Bleiburgu i Jasenovcu.
I Židovska vjerska zajednica Bet Israel u Hrvatskoj bojkotirat će službeno obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Holokausta u Hrvatskom saboru, kazala je glasnogovornica Zajednice Jasminka Domaš.
„To ćemo napraviti zato što smatramo da je država vrlo odlučno trebala poduzeti sasvim konkretne korake kada je riječ o pozdravu 'Za dom spremni' i ukloniti onu ploču koja se pojavila u Jasenovcu i zatim kasnije u Kutini. Dakle, ono što očekujemo od države nije samo deklarativno reći – mi smo na strani antifašizma, nego to treba i u životnoj praksi pokazati i prijeći sa riječi na djela.“
Jedna veteranska udruga postavila je 5.11.2016. godine spomen-ploču svojim poginulim suborcima u mjestu Jasenovac, a u grbu te udruge nalazi se i pozdrav „Za dom spremni.“ To je primijećeno gotovo mjesec dana kasnije i odmah je izazvalo burne reakcije lijeve javnosti i manjina. Odbor za Ustav Hrvatskog sabora je potom jednoglasno zaključio da spomen-ploča na kojoj se nalazi ustaški pozdrav vrijeđa žrtve jasenovačkog logora i pozvao nadležna državna tijela da zaštite dostojanstvo žrtava, posebice na mjestima poput Jasenovca. Međutim, ploča nije skinuta i zamijenjena primjerenijom – bez ustaškog pozdrava.
U Židovskoj općini Zagreb nezadovoljni su i zbog toga što je direktor jedne šibenske srednje škole otkazao gostoprimstvo izložbi o Ani Frank, koja je međunarodni projekt, jer su na panoima posebno dodanim da bi se učenike upoznalo sa hrvatskim kontekstom, kako je kazao, „ustaše prikazani kao koljači, a partizani kao cvijeće“.
Prošle godine je Koordinacija židovskih općina zajedno sa predstavnicima srpske manjine i Savezom antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske zbog relativizacije i revitalizacije ustaštva bojkotirala državnu komemoraciju na mjestu nekadašnjem ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac i organizirala vlastitu komemoraciju.
Koordinaciju židovskih općina čine židovske općine u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Dubrovniku, Slavonskom Brodu, Čakovcu, Daruvaru i Koprivnici. Prema popisu stanovništva iz 2011. ukupno 509 hrvatskih građana izjasnilo se da su Židovi po nacionalnosti, a njih 536 da su to po vjeri.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata je kvislinški ustaški režim organizirao logor Jasenovac u kojem je u četiri godine postojanja stradalo između 80.000 i 100.000 ljudi, najviše Srba, zatim Židova, Roma i Hrvata antifašista i članova njihovih obitelji.
Facebook Forum