Žene loše voze automobile, a politika je "sport" za muškarce. Žena treba biti kod kuće i služiti obitelji – neke su od balkanskih predrasuda.
Jesu li žene samo ukras ili stvarno snaga koja mijenja društvo nabolje? Zašto se o ženama govori, vrlo često samo kao nježnijem spolu, pa se tvrdi da su, na primjer, loše vozačice, da su tek ukras politike, da ih je manje u znanosti ili istraživačkim poslovima.
O ženama, njihovoj društvenoj ulozi i snazi, najviše se govori kada se slavi 8. mart, Međunarodni dan žena, koji je na prijedlog njemačke socijalistice Clare Zetkin ustanovljen 1910. Od tada je Dan žena prošao kroz razne faze. Datum se povezivao s komunizmom, pa ga se u nekim zemljama stavljalo pod tepih. Ipak, tema o predrasudama prema ženama i dalje živi. Istina, predrasuda je manje, ali ih ima, iako je Nobelovu nagradu za razna područja, od književnosti do znanosti, dobilo 46 žena.
Žene na Balkanu
"Žena domaćica" i danas je jedan je od dominantnih stereotipa u Srbiji, ali su predrasude prema ženama ipak manje nego ranije. Činjenica je i da ih sve više ima u politici i biznisu, mada diskriminatorski ispadi javnih ličnosti, u kojima prednjače političari, pokazuju se u Srbiji još uvijek živi u "muškom svijetu". Priču "Prikovane u muškom svetu" donosi Zoran Glavonjić.
Kosovo, najmlađa država u regiji. O jednom aspektu društvenog položaja žene, kada se radi o Kosovu, široko su rasprostranjena mišljenja da žene svoje nasljedstvo, ili odbijaju, ili poklanjaju braći. Više pojedinosti u tekstu Amre Zejneli "Pravo žena na imovinu: Tradicija nadvlada zakone".
Žene u Crnoj Gori su, i pored dobrog zakonskog okvira, u politikama rodne ravnopravnosti, suočene sa diskriminacijom na tržištu rada i na svojim radnim mjestima. Predrasude i stereotipi o ženama - ne uzmiču jer ih potpomaže, smatraju ekspertkinje, sve lošiji ekonomski položaj žene ali i regresivan proces na crnogorskoj društvenoj sceni, kada je riječ o emancipaciji žene. Detalje ima Lela Šćepanović u priči "Crnogorke u kandžama tradicionalizma".
Hrvatskom i dalje caruje predrasuda da je politika sport za muškarce, a da žene politika ne zanima. Političke stranke, i po cijenu plaćanja novčanih kazni, ne stavljaju propisanih 40 posto žena na kandidacijske liste, a sve to u zemlji gdje je žena predsjednica države – navode sugovornici Enisa Zebića u tekstu "Stranke odgovorne za slabo učešće žena u politici".
U Bosni i Hercegovini 51 posto stanovnika su žene, no gotovo da ih je zanemarljiv broj u politici. Žene se još uvijek moraju dokazivati, a zbog nedavne odluke Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, o zabrani nošenja vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama, žene su se našle u nezahvalnoj poziciji da moraju, kako kažu, birati između posla i marame. Pročitajte tekst Selme Boračić-Mršo "Majka i domaćica, nikako liderica".