Hrvatskom i dalje caruje predrasuda da je politika sport za muškarce, a da žene politika ne zanima. Političke stranke, i po cijenu plaćanja novčanih kazni, ne stavljaju propisanih 40 posto žena na kandidacijske liste, a sve to u zemlji gdje je žena predsjednica države.
Nova Hrvatska Vlada ima simboličan broj žena, baš kao i prethodna, a u novom je sazivu Sabora po prvi puta manja zastupljenost žena, nego u sazivu prije toga. Kada se pitalo vladajuće da to objasne, dali su sljedeći odgovor, kaže Rada Borić, izvršna direktorica zagrebačkog Centra za ženske studije:
„Nije se trebalo birati po spolu, već po stručnosti. U ovom trenutku možemo govoriti o tome koliko nam je stručna Vlada, od onih koji prepisuju, lažu, krivo upisuju svoju imovinu. Vrijeđa i sama činjenica da je u Hrvatskoj, kao i u samoj Evropi, u ovom trenutku 60% žena sa sveučilišnim diplomama u odnosu na 40% muškaraca. Ono što je dodatno nepristojno je da je gospodin Karamarko dodao da će oni aktivirati žene u radu Vlade. Što znači aktivirati? Kao da su žene negdje spavačice, pa će se aktivirati. To samo indirektno znači da će žene u Vladi raditi, dok će se muškarci baviti politikom. To smo svjedočili i u prijašnjem mandatu“.
A u temelju svega toga stoji jedna, kako kaže naša sugovornica, klasična predrasuda.
„Politika je muški sport. Ono što smeta je također da se najčešće govori da žene nisu zainteresirane za politiku i za podjelu moći, što nije točno. Žene jesu, ali ne leži odgovornost na ženama. Oko slabe participacije žena u politici, odgovorne su stranke“, dodaje Borić.
Dodatna je predrasuda da muškarci sasvim solidno participiraju u kućanskim poslovima, što – kaže rada Borić – jednostavno nije istina. Žena u političkim strankama ima, ali su one upravo optimalne za stajanje na kiši i prikupljanje potpisa, a kada se krene sa kandidiranjem, onda nastupaju muškarci. Na državnoj razini je situacija po tom pitanju loša, a na lokalnoj - još gora.
„Na lokalnom nivou je to prestrašno. Na lokalnom nivou su još manje zastupljenije žene, nego što su u Saboru. Nama se čini da je slika Sabora, i slika života, što nije točno. Ženu, medicinsku sestru iz Virovitice, njen šef neće pustiti na sastanak Vijeća, a muškarci vrlo neobično uvijek imaju prostora da mogu biti i politička bića“, ocjenjuje Rada Borić.
Kako tome stati na kraj?
„Ono o čemu govorimo nije problem žena, već problem društva i paritetne demokracije u društvu koje – nema“, kaže iz Frankfurta Mirjana Ferić Vac, socijaldemokratska političarka i bivša potpredsjednica Socijalističke internacionale.
Po njenoj ocjeni, na djelu je jedna reconquista patrijarhata. Ni u Hrvatskoj se ne poštuju odredbe o uvrštenju bar 40 posto žena na izborne liste, a Socijaldemokrati su, osim opće odredbe, prekršili i vlastiti statut koji na to obavezuje.
„Ni novčane kazne ne otvaraju prostor za više žena u politici“, kaže Ferić Vac, te dodaje:
„Nego je to još uvijek jedno bratstvo, tapšanje po ramenu, bumo se dečki dogovorili. Ono što bih željela, je neku vrstu unutarstranačkih posebnih fondova, kako bi se žene educirale u tom selfing forcementu, kako bi žene bile manje iskompleksirane, hrabrije i manje patrijarhalne vladane od strane muških kolega.“
A što o predrasudi da politika žene ne zanima i odnosu žena i politike u Hrvatskoj misle studenti jednog zagrebačkog fakulteta?
„To je predrasuda. Mislim da žene zanima politika. Nema ih više u javnosti i politici jer se možda nisu dovoljno izborile ili misle da nisu dovoljno dobre. Takvo smo društvo. Tradicionalno“, kaže jedna studentica, a njen kolega dodaje: „Treba im dati priliku, svi mi muški, a do sada im nismo dali priliku jer imamo neke predrasude prema njima. Mislimo da nisu dovoljno sposobne za neke funkcije, za obavljanje nekih poslova na nekim većim funkcijama.“
„Puno žena nije zainteresirano za politiku. Od njih deset, samo jedna ili dvije razumiju politiku. I od tih, koje se razumiju i bave se politikom, pola od njih nema pojma. Ne treba ići prisilno na 50:50% u Saboru, već treba se ići po stručnosti. Može biti i 100% žena u Saboru, ako znaju šta treba raditi. Samo se treba računati po kriteriju stručnosti“, riječi su drugog studenta.
