Priredila: Milena Mitrović
Crna Gora je postigla najveći napredak u borbi protiv korupcije u poređenu sa ostalim balkanskim zemljama koje su ostvarile izvjestan pomak, izuzev Bosne i Hercegovine koja je nazadovala za dva mjesta, navedeno je u izvještaju Transparensi Internešnela (TI) za 2015. godinu.
Drugu godinu zaredom Danska je zemlja sa najnižom korupcijom na svijetu. Od 168 država koliko je obuhvaćeno izvještajem, najkorumpiranije su Sjeverna Koreja i Somalija.
Na Balkanu u borbi protiv ovog problema najviše je napredovala Crna Gora i to za 15 mjesta (2014. bila je 76.), zatim Hrvatska za 11 mjesta (2014. – 61.), Srbija za sedam (2014. – 78. pozicija).
Za sedam mjesta napredovalo je Kosovo i sada je 103. (2014. - 110 pozicija).
Jedino u Bosni i Hercegovini nema napretka u borbi protiv ovog problema. U posljednje četiri godine korupcija je još veća, a država je zbog toga nazadovala za dva mjesta u odnosu na izvještaj od 2014 i sada je na 76. mjestu.
Crna Gora: Bez suštinskog napretka uprkos skoku od 15 mesta
Član Odbora Skupštine Crne Gore za antikorupciju i opozicioni nezavisni poslanik, Zoran Miljanić, konstatuje da se radi o početnom napretku koji u narednom periodu mora biti mnogo veći.
"Podatak se, očigledno, zasniva na ovim najnovijim dešavanjima, odnosno, hapšenjima gradonačelnika Budve i Bara. Naravno, utiče i hapšenje visokog funkcionera DPS-a, Svetozara Marovića. To su početni rezultati specijalnog državnog tužilaštva koji su Crnu Goru odveli nekoliko mjesta naprijed. Međutim, tu se ne smije stati. Korupcija je rasprostranjena u kompletnom biću ove vlasti, tako da se specijalni državni tužilac mora pozabaviti drugim slučajevima, drugim gradovima i vrhom vlasti. Siguran sam da će onda taj rezultat biti mnogo bolji", navodi Miljanić.
U NVO MANS citiraju objašnjenje TI da se bolja pozicija Crne Gore na listi Transparnsi Internešnela ne može smatrati suštinskom u percepciji korupcije u javnom sektoru, jer je rezultat Crne Gore povećan za samo dva poena od 2014. što je, po MANS-u, još uvijek u okviru statističke greške.
"Napredak je uočen u samo jednom od četiri izvještaja koji su korišćeni da bi se izračunao ovogodišnji indeks percepcije korupcije. Taj izvještaj se zasnivao na dva pitanja: kako se država odnosi prema borbi protiv korupcije i kako država tretira visoke funkcionere koji su optuženi za korupciju. Ono što možemo da vidimo u javnosti je da postoji određena slika da se Crna Gora bori protiv korupcije, ali kada se u to uđe malo dublje, može se reći da su rezultati Tužilaštva i dalje u velikoj mjeri limitirani", naveo je Dejan Milovac, zamjenik direktora MANS-a.
I ogranak Transparensi Internešenela sa sedištem u Berlinu saopštava da nije reč o suštinskom napretku u borbi protiv korupcije u Crnoj Gori.
"Rezultat Indeksa transformacije Fondacije Bertelsmann za 2016. koji se koristi u Indeksu percepcije korupcije zasniva se na samo dva pitanja na koje eksperti daju odgovore – u kojoj mjeri se kažnjavaju javni namještenici koji zloupotrebljavaju svoje pozicije i u kojoj mjeri se Vlada uspješno bori protiv korupcije.
Kompletan BTI šifrarnik će biti objavljen u februaru 2016, ali je Bertelsmann fondacija pristala da podijeli neobrađene podatke sa TI, kako bi najnoviji CPI rezultat bio što aktuelniji.
Mora se razumjeti da je Indeks percepcije korupcije (CPI) rezultat Crne Gore dobio samo dva poena od 2014, što je još uvijek u okviru statističke greške ovogodišnjeg indeksa. Zbog toga se ova promjena ne može smatrati suštinskom u percepciji korupcije u javnom sektoru", saopštava Transparensi Internešenel.
Kosovo najkorumpiranije u regionu
Iako je Kosovo napredovalo u borbi protiv korupcije u odnosu na prošlogodišnji izvještaj, ova država je u 2015. najkorumpiranija u regionu. Korupciji na Kosovu se ne sudi zato što nema političke volje, kažu rukovodioci institucija koji se bave ovim problemom.
"Već tri godine u borbi protiv korupcije nema napretka, nema progresa. Glavne institucije Kosova nikako da borbu protiv korupcije stave na prvo mesto liste prioriteta. Uvek nalaze neke druge prioritete političke prirode", izjavio je za Hasan Preteni, šef kosovske Agencije za borbu protiv korupcije.
Bez pritiska javnosti, dodaje Preteni uspjeha neće ni biti. O tome se govori prilikom objave međunarodnih izvještaja i to traje tri dana.
Korupcija destabilizuje BiH
U Transparensi Internešnelu BiH kažu da je korupcija u posljednje četiri godine još veća, te da prijeti da potpuno destabilizuje državu u kojoj borba protiv korupcije apsolutno ne postoji.
Prema navedenom izvještaju ocijenjeno je da vrh vlasti u Bosni i Hercegovini korupciju promovira kao način funkcionisanja države, navodi Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Odbora direktora Transparensija u BiH.
''Vidjeli smo u proteklom periodu da je korupcija zapravo postala osnovni način funkcionisanja izvršne i zakonodavne vlasti. Otvoreno se trguje podrškom vladi, otvoreno se trguje podrškom zakonodavnim projektima unutar zakonodavne vlasti. U takvoj situaciji ne možete očekivati da postoji elementarna stvar kao što je podjela vlasti. Moć je izmještena iz institucija i nalazi se u rukama nekoliko ljudi, političkih lidera koji suvereno, paralelnim strukturama uticaja, kontrolišu sve institucije u zemlji. Zato imamo ovoliki nivo korupcije u Bosni i Hercegovini'', naveo je Blagovčanin.
Jedini način da se pokrene borba protiv korupcije u Bosni i Hercegovini je, kako smatra Blagovčanin, pritisak Brisela, odnosno preporuke Evropske unije da se ovo pitanje među prvima mora rješavati u procesu pridruživanja.
Srbija: Stagnacija od 2003.
Predsjednik Transparentnost Srbija, Vladimir Goati, podsetio je da je u Srbiji, poslije napretka 2002-2003. godine, nastupila stagnacija.
Goati je ukazao na to da mjere protiv korupcije nemaju instant efekte ni u jednoj zemlji, pa ni u Srbiji, te da je, iako političari nesmotreno govore da će u ovoj godini rešiti to zlo, neophodno više od godinu dana, jednog mandata, jer borba protiv korupcije traje čitavu jednu generaciju.
"Mislim da je taj žar političara da brzo reše problem rezultirao nekim masovnim, velikim akcijama, međutim, borba protiv korupcije je jedna sistematska, uporna, dugoročna borba; to nije akt, to nije čin, to nije događaj. To sve čini mi se da bi trebalo dedramatizovati i ići na jednu sistematsku, upornu, borbu, bez očekivanja da ćete sutra ući u finale i završiti posao. To je jedna hronična boljka kod koje nema lake pobede", ukazao je Goati.
"Ovakav rezultat teško može biti iznenađenje kada se ni osnovni strateški dokumenti za suzbijanje korupcije - Nacionalna strategija i Akcioni plan iz 2013. godine - ne sprovode dosledno, a nema odgovornosti za kršenje propisanih rokova i obaveza", navodi Transparentnost Srbija.
Kao faktori navode se i netransparentnost u donošenju odluka, odbijanje vlasti da objelodani dokumente koje traže predstavnici javnosti, izuzeci u sprovođenju procedura poput ugovora bez nadmetanja, partijski uticaj na javni sektor, nepotpun pravni okvir, kao i nepotrebne procedure i državne intervencije koje povećavaju mogućnosti za korupciju.
Danska najmanje korumpirana, Avganistan najviše
Najmanje korumpirane zemlje u 2015. prema izvještaju TI su: Danska, Finska, Švedska, Novi Zeland, Holandija, Norveška, Švajcarska, Singapur, Kanada, Njemačka i Velika Britanija.
S druge strane, zemlje sa visokom korupcijom su: Haiti, Venecuela, Irak, Libija, Angola, Južni Sudan, Sudan, Avganistan.
U posljedne četiri godine veliki pad zabilježile su Libija, Australija, Brazil, Španija i Turska, dok su izvjestan napredak ostvarile Grčka, Senegal i Velika Britanija.
Korupcija se mjeri pokazateljima kao što su sloboda medija, transparentnost javne potrošnje, koncentracija vlasti, zatim da li je pravosuđe nezavisno i pravi li razliku između bogatih i siromašnih.
Dalje se navodi da korupciju podstiču rat, slaba vlada i javne institucije prije svega policija i pravosuđe, mito i njegovo nekažnjavanje.
U izvještaju se navodi da je jedan od načina borbe protiv korupcije otvorenija vlada sa političarima odgovornim javnom mnjenju za svoje postupke.
Indeks percepcije korupcije baziran je na mišljenjima eksperata koji proučavaju ovaj problem problem.
