Globalna nevladina organizacija Transparency International (TI) je objavila novu svjetsku listu percepcije korupcije u javnom sektoru na kojoj je Crna Gora zabilježila skok za 15 mjesta.
Crna Gora je napredovala za 15 mjesta na listi Transparency Internationala koja je obuhvatila skoro sve države svijeta i rangirala ih prema utiscima građana u vezi sa korupcijom u svojoj zemlji.
Pošto je sa prošlogodišnjeg 76. mjesta došla na 61. poziciju, ispred Crne Gore su, od bivših jugoslovenskih republika, samo sadašnje članice EU: Slovenija na 35. i Hrvatska na 50. mjestu.
Iza Crne Gore su: Makedonija na 66, Srbija na 71, Bosna i Hercegovina na 76. i Kosovo na 103. mjestu.
Član skupštinskog Odbora za antikorupciju i funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista, Obrad Mišo Stanišić, za RSE kaže da je napredak na listi Transparency Internationala dokaz da u Crnoj Gori postoji politička volja za borbu protiv korupcije.
"Imamo nekoliko veoma krupnih slučajeva koji su procesuirani. Domaća javnost je došla do saznanja u vezi sa tim i na osnovu očiglednih rezultata uvidjela da je borba protiv korupcije intenzivna. Ispunjavamo agendu koju nam je postavila EU i vjerujem da će u tom veoma odgovornom i delikatnom poslu, Crna Gora svake naredne godine napredovati", navodi Stanišić.
Izvjesno je da su procesuiranje korupcionaških afera u Budvi i Baru povećala očekivanja u vezi sa borbom države protiv korupcije.
Sve je počelo izborom novog vrhovnog državnog tužioca, Ivice Stankovića i specijalnog državnog tužioca za organizovani kriminal, korupciju, terorizam i ratne zločine, Milivoja Katnića.
Uslijedila su hapšenja budvanskih, lokalnih funkcionera među kojima su bivši gradonačelnici, ali i dugogodišnji najbližii saradnik premijera Mila Đukanovića i član najužeg rukovodstva vladajuće Demokratske partije socijalista – Svetozar Marović i nekoliko članova njegove porodice.
Novčani izraz budvanske korupcije koja je pod udarom, po nekim procjenama, doseže do 140 miliona eura, a samo je u jednom slučaju, u vezi sa poslovno-stambenim kompleksom TQ Plaza, prema navodima glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, pričinjena imovinska šteta od oko 20 miliona eura.
Optužnice još uvijek nijesu podignute, a javnost je upoznata sa činjenicom da su zaživjeli, za Crnu Goru potpuno novi, instituti zaštićenog svjedoka saradnika i priznanja krivice uz nagodbu sa Tužilaštvom o kojima će konačnu riječ dati sud.
Član skupštinskog Odbora za antikorupciju i opozicioni nezavnsni poslanik, Zoran Miljanić konstatuje da se radi o početnom napretku koji u narednom periodu mora biti značajno veći.
"Podatak se, očigledno, zasniva na ovim najnovijim dešavanjima, odnosno, hapšenjima gradonačelnika Budve i Bara. Naravno, utiče i hapšenje visokog funkcionera DPS-a, Svetozara Marovića. To su početni rezultati Specijalnog državnog tužilaštva koji su Crnu Goru odveli nekoliko mjesta naprijed. Međutim, tu se ne smije stati. Korupcija je rasprostranjena u kompletnom biću ove vlasti, tako da se Specijalni državni tužilac mora pozabaviti drugim slučajevima, drugim gradovima i vrhom vlasti. Siguran sam da će onda taj rezultat biti mnogo bolji", navodi Miljanić.
Za sada nije poznato kome je Transparency International povjerio lokalnu ekspertizu pri izradi ovog dokumenta, a u NVO MANS - koji je ranije obavljao ovaj posao - citiraju objašnjenje TI da se nova pozicija Crne Gore na listi Transparency Internationala ne može smatrati suštinskom u percepciji korupcije u javnom sektoru, jer je rezultat Crne Gore povećan za samo dva poena od 2014. što je, po MANS-u, još uvijek u okviru statističke greške.
"Napredak je usvojen samo jednim od četiri izvještaja koji su korišćeni da bi se izračunao ovogodišnji indeks percepcije korupcije. Taj izvještaj se zasnivao na dva pitanja: kako se država odnosi prema borbi protiv korupcije i kako država tretira visoke funkcionere koji su optuženi za korupciju. Ono što možemo da vidimo u javnosti je da postoji određena slika da se Crna Gora bori protiv korupcije, ali kada se u to uđe malo dublje, može se reći da su rezultati Tužilaštva i dalje u velikoj mjeri limitirani", zaključuje Dejan Milovac, zamjenik direktora MANS-a.
