Lica sa hendikepom u Crnoj Gori su u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale građane, a jedan od glavnih problema u ovoj oblasti je činjenica da im je uskraćeno pravo na samostalan život jer za njih, zaposlenje koje je za to osnovni preduslov, predstavlja „nemoguću misiju“.
Ocjena da je Crna Gora postigla značajan napredak u usvajanju zakona koji uređuju neku oblast, ali da „na terenu“ na postoje vidljivi pomaci je postala uobičajena ocjena za mnoge problematične društvene aspekte u Crnoj Gori, a među njima su i prava lica sa invaliditetom koja se suočavaju sa različitim vidovima neravnopravnog položaja u odnosu na ostatak populacije, a jedan od njih je nemogućnost zapošljavanja.
„Najveći poslodavci za lica sa invaliditetom su i dalje nevladine organizacije, naročito, organizacije osoba lica sa invaliditetom što predstavlja segregaciju osoba sa invaliditetom na tržištu rada. S obzirom da je prije samo tri dana obilježen Evropski dan samostalnog života osoba sa invaliditetom, želim da kažem da i za osobe sa invaliditetom važi da – bez ekonomske samostalnosti, nema ni samostalnog života", kaže Marina Vujačić, direktorka Udruženja mladih sa hendikepom.
Ocjena o „papirnom“ napretku i problematičnoj praksi u društvenom tretmanu lica sa invaliditetom se može smatrati i zaključkom Konferencije koju je u petak organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom na temu – zapošljavanje lica sa invaliditetom. Zakon je sve uredio, ali rezultata nema.
„Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom pokušali smo da implementiramo sistem koji bi motivisao poslodavce za njihovo zapošljavanje. I pored značajnih subvencija, poslodavci ipak radije biraju da plaćaju doprinose Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom", konstatuje predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Slaven Radunović.
EU još daleko
Glavni pregovarač u pristupnim pregovorima sa EU Aleksandar Andrija Pejović je tokom opširnog izlaganja, između ostalog, govorio o brojnim pregovaračkim poglavljima kroz koja se provlači pitanje poštovanja prava lica sa invaliditetom.
„Ovo možda i jeste jedan od najvažnijih pokazatelja EU na djelu, odnosno, samog procesa integracije i onoga što on donosi kroz pregovaranje", naglasio je.
Međutim, po svemu sudeći, EU je još daleko. Predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja Edina Dašić Perazić je podsjetila na zakon koji reguliše zapošljavanje lica sa invaliditetom, ali je i ocjenila njegov učinak:
„Svjesni smo da Zakon nije zaživio u praksi onako kako smo se nadali i zato Ministarstvo rada i socijalnog staranja planira njegove izmjene."
Koliko je zakon koji reguliše zapošljavanje lica sa invaliditetom obesmišljen, govori i primjer Skupštine i Ministarstva rada i socijalnog staranja na koji je podsjetila direktorka Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić:
„Aktuelan je slučaj Skupštine Crne Gore čiji su predsavnici tokom sjednice Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje konstatovali da nijesu znali da je njihova obaveza da uplaćuju poseban doprinos. Ranije je ista činjenica konstatovana i za Ministarstvo rada i socijalnog staranja."
„Kako sam obaviješten, počela je redovna uplata od kraja 2014. Ne smijem da tvrdim jer informaciju nijesam dobio iz sekretarijata parlamenta, ali mislim da je nadoknađeno sve sve ono što je ranije trebalo da bude uplaćeno. Nadam se da je tako", naveo je predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Slaven Radunović.
