Očekivalo se da će se Parlament BiH, uz potvrđivanje Denis Zvizdića za mandatara Vijeća ministara u srijedu 11. februara, razmatrati i Inicijativu Evropske Unije za brže integrisanje zemlje odnosno za ispunjavanje uslova kako bi bio ostvaren kandidatski status.
Ali, ovaj dokument još uvijek nije stigao u Parlament jer nedostaju potpisi nekoliko lidera političkih partija, među njima i Milorada Dodika.
Evropa je pružila ruku i dala posljednju šansu za BiH i to nakon višegodišnjeg tapkanja u mjestu, i posljednjih pozicija na skalama koje mjere uspješnost zemlje u različitim oblastima. Ekonomski analitičar Erol Mujanović, posmatrajući pozitivne podsticaje koje BiH može dobiti, izdvaja
„Dobila bi na kredibilitetu, nakon serije uglavnom negativnih poruka koje smo slali u Evropu, ako govorimo o blokadama. Drugim riječima, Evropljani su spremni za jedan ili dva naša koraka, napraviti tri-četiri prema nama. Nešto tako se rijetko dešavalo i pitanje je da li će se desiti opet, s obzirom na geopolitičku scenu i aktuelnosti na Bliskom istoku, Ukrajini i drugim dijelovima svijeta, koji uzimaju puno njihovih resursa i ljudstva i novca. Pitanje je kada će Bosna i Hercegovina u ovom svjetlu biti ovako aktuelna i da joj se pruži ruka, i ako mogu slobodno da kažem, jedno kvalitetno partnerstvo“, smatra Mujanović.
Kako ističe šef odsjeka za EU Ministarstva vanjskih poslova BiH Osman Topčagić, prema Zaključcima Vijeća Evropske Unije iz decembra prošle godine, ako bh. lideri potpišu Izjavu o prihvatanju novog pristupa integracijskom procesu i ako taj dokument dobije podršku u Parlamentu BiH, Unija će aktivirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan u junu 2008., ratifikovan od svih zemalja članica i praktično zaleđen zbog neispunjavanja postavljenih uslova. Na pitanje šta će to donijeti BiH, Topčagić kaže:
„To onda znači uspostavu novih tijela za saradnju između Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Konkretno, uspostavlja se Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje, kao tijelo na političkom nivou, uspostavlja se odbor umjesto privremenog odbora, i uspostavlja se sedam pododbora umjesto šest privremenih pododbora. Također, Evropski parlament će odrediti posebnu delegaciju za saradnju sa Parlamentarnom skupštinom BiH. Međutim, osim tih institucionalnih oblika saradnje između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, koji će biti unaprijeđeni i podignuti na jedan viši nivo, najvažnija stvar je pokretanje samog procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine i stavljanje u fokus našeg rada, da dođemo do toga da podnesemo kredibilnu aplikaciju za članstvo, i onda, kao i druge države u susjedstvu, radimo na daljnjem približavanju članstvu u Evropskoj uniji“, ističe Topčagić.
Ključni dio novog pristupa je Sporazum za rast i zapošljavanje usvojen u maju prošle godine. Tim dokumentom se utvrđuju uglavnom poznate reforme, koje su do sada bile bez rezultata i napretka, naglašava Erol Mujanović:
„Radi se o jednoj listi prioriteta, koju je zajedno sa domaćim stručnjacima napravila Delegacije EU i zemlje koje je sačinjavaju. To je danas linija vodilja i predstavlja listu prioriteta za naše vlasti. Lista je daleko od toga da je neizvodljiva. Naprotiv, ima jako veliki broj mjera u kojima se može dosta brzo napraviti napredak, ali je potrebno ono što nismo do sad dovoljno pokazivali, a to je čvrsta i jaka politička volja, gdje svi rade zajedno ka istom cilju. Tu se može jako brzo, u par mjeseci ili godinu dana već dosta pomaka napraviti.“
BiH nema strategije u ključnim oblastima
Ako bi se ostvarile ekonomske reforme, da li bi konačno BiH otvorila put prosperiteta? Igor Gavran iz Vanjsko- trgovinske komore BiH, iznosi ovaj stav:
„To bi, prije svega bio neki oporavak, jer smo mi još uvijek, nažalost, daleko od prosperiteta.Ako bi ekonomija bila u prvom planu, ali ne samo deklarativno nego i suštinski, onda bi se time moglo riješiti i mnogo pitanja organizacionog ustrojstva, pa i ustavnih pitanja. Ako smo zaista ozbiljni u provođenju ekonomskih reformi i dođemo do jasne ekonomske računice da je, na primjer, racionalnije neku funkciju – kao što smo, recimo, imali problema oko ispunjavanja uslova za izvoz proizvoda animalnog porijekla u Evropsku uniju - podići na državni nivo, onda politika ne bi smjela biti prepreka tome, nego jednostavno, s tim ekonomskim interesom uskladiti, pa ako treba, i Ustav i drugu regulativu. Isto tako, ako vidimo da je penzioni sistem na entitetskom nivou neodrživ i da bi bio racionalniji uređen na jedinstven način, ili zdravstvo, ili obrazovanje ili bilo šta drugo", zaključuje Gavran.
Međutim, ako Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupi na snagu, BiH ne može računati na dodatna novčana sredstva ili na novu podršku iz evropskih fondova. Popust je već napravljen jer je u programu predpristupne pomoći IPA 2, izjednačen status kandidata i potencijalnog kandidata, koji ima BIH, kojoj je na raspolaganju od 2014 do do 2017. godine 165,8 miliona eura, ili 40 miliona eura godišnje. Ali, ponavlja se stari problem - ne postoje ključni dokumenti kako bi se moglo računati na još toliko novca, kaže Osman Topčagić.
„Traži se postojanje sektorskih strategija da bi se mogla koristiti novčana sredstva u punom iznosu. Ali, BiH nema tih strategija u ključnim oblastima: energija, poljoprivreda, transport i zaštita okoline, što je jako bitno za razvoj. Naprimjer, BiH bi trebala imati državnu strategiju za energiju, i za sve pobrojane oblasti na državnom nivou, kako bi dobila novac. Pošto ih nema - BiH novac gubi. Ostalo je samo finansiranje u oblasti vladavine prava i javne uprave“, naglašava Topčagić.
Uobičajene Dodikove strategije
Predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik je imao primjedbe na prvu Izjavu Predsjedništva usaglašenu krajem 2014. koja je nakon toga dorađena. Iako je potvrdio da je dokument u sadašnjem obliku i za njega prihvatljiv, ipak je na njegovu inicijativu zakazana posebna sjednica Narodne Skupštine RS. Politička analitičarka Ivana Marić smatra da je to dio Dodikove uobičajene strategije.
„Dodik u situacijama kada iznese neki stav pa ga onda opovrgne, koristi Narodnu Skupštinu kako bi ona donijela odluku, a ne on. On dobija na vremenu da ne ispadne kako se predomislio nakon samo jednog razgovora sa njemačkim ministrom vanjskih poslovova Štajnmajerom. Sasvim je suvišno tražiti podršku Narodne Skupštine, jer EU traži da Izjavu potpiše Predsjedništvo, zatim lideri političkih partija i, na kraju da je potvrdi Parlament BiH. I u Parlamentu su predstavnici političkih partija koji mogu o njoj raspravljati, a sada se ipak traži samo mišljenje predsjednika političkih partija“, kaže Marić, koja takođe dodaje da će dokument o novom pristupu EU prema BiH biti istinska politička platforma za BiH
„Ona će značiti odlučnost nove vladajuće kolacije da se uhvati u koštac sa reformama i da njeni lideri rade posao za koji su plaćeni, a posebno na poboljšanju položaja BiH.“
Najvažnije što EU nudi BiH je da se konačno počne baviti razvojnim projekcijama, evropskim i pitanjima budućnosti, a ne da se stalno vraća u prošlost i uporno ostaje na začelju svih puteva koji bi je vodili do moderne i ekonomski razvijene zemlje.
