Profesor Univerziteta u Tuzli i član radne grupe za izmjene Ustava Federacije, docent dr Zlatan Begić, govori o procesu integracija u BiH, o najvažnijim zadacima za bh. političare te komentariše njemačko-britansku inicijativu za brže integrisanje Bosne i Hercegovine, koja je promijenila redoslijed ispunjavanja obaveza, stavljajući presudu Sejdić-Finci u drugi plan.
RSE: Profesore Begiću, britansko-njemačka, a uskoro, nakon sastanka Vijeća za spoljne poslove EU, i evropska inicijativa za BiH, mogla bi predstavljati platformu za djelovanje novih organa vlasti. Evropske integracije su prioritet za lidere političkih stranaka, kao i za članove Predsjedništva BiH, bar prema onom šta su izjavljivali. Možemo li, u skladu s tim, konačno očekivati drugačiji odnos prema ovom strateškom pitanju za BiH?
Frapantna je činjenica da nosioci vlasti u većini kantona, dakle, na kantonalnom nivou, uopšte nemaju predstave o tome šta je proces evropskih integracija
Begić: Jako se dobro sjećam fraza svake novoizabrane vlasti, isto su tako izjavljivali, isto tako postavljali i definisali neke svoje prioritete. Ja mislim da oni moraju promijeniti kompletan pristup tom jednom vrlo komplikovanom i vrlo ozbiljnom procesu. Na prvom mjestu riječ je o procesu koji zahtijeva učešće velikog broja ljudi koji su stručni za određene oblasti. Ja, kao član ekspertne skupine za reformu Federacije, imao sam priliku razgovarati sa nosiocima vlasti na svim njenim nivoima.
Frapantna je činjenica da nosioci vlasti u većini kantona, dakle, na kantonalnom nivou, uopšte nemaju predstave o tome šta je proces evropskih integracija - da je to jedan proces gdje država samo preuzima obaveze, a te obaveze se u unutrašnjem pravnom poretku izvršavaju u skladu s podjelom nadležnosti.
Ako je kanton nadležan za određenu oblast, onda kanton treba da provodi reforme u toj oblasti. I tu nama trebaju mehanizmi koordinacije, da bismo uskladili djelovanje tih subjekata u deset kantona, kako ne bismo imali diskrepance u legislativi, u regulativi i u praksi.
Dakle, prvo što lideri političkih partija i nosioci vlasti treba da urade, jeste da edukuju vlastito članstvo i da edukuju nosioce vlasti na nižim nivoima šta je to zapravo proces evropskih integracija.
Treba da mobilišu sve raspoložive ekspertne snage u ovoj državi, stručnjake za određene oblasti, gdje će struka biti podloga za donošenje političkih odluka, a ne obratno. Riječ je o jednom vrlo, vrlo ozbiljnom procesu.
RSE: Šta čeka novu vlast ako želi ostvariti ono što je do sada propušteno, a to je prije svega dogovor o mehanizmu koordinacije različitih nivoa vlasti u procesu integrisanja? Zašto je tako teško utvrditi ovaj mehanizam?
Po meni je suština svega nekompetencija i kadrovska insuficijencija na strani vladajućih političkih partija
Begić: Nije teško. Mi kad smo radili, kao ekspertna grupa, reformu Federacije, napisali smo takođe i novi ustav, na zahtjev Parlamenta FBiH, i on je zakočen u parlamentarnoj proceduri. U tom ustavu postoji čitavo jedno poglavlje koje se zove Mehanizmi koordinacije. To, dakle, apsolutno nije nikakav problem, ali i dalje imamo bazično nerazumijevanje procesa evropskih integracija.
Pojedini politički akteri tražili su konsenzus u odlučivanju tog koordinacionog tijela, ne shvatajući da proces evropskih integracija nije nikakav dogovor s Evropskom unijom, nego da je to diktat EU, gdje vi imate određeni okvir unutar kojeg se smijete kretati, a mehanizam koordinacije treba da koordinira aktivnosti nosilaca nadležnosti na različitim nivoima, a nikako da se tu donose nekakve odluke sa kojima bismo mi diktirali EU šta je to što mi hoćemo.
Tu postoji veliki problem i po meni je suština svega nekompetencija i kadrovska insuficijencija na strani vladajućih političkih partija.
RSE: Šefica evropske diplomatije Federika Mogerini je u Sarajevu izjavila da nema spuštanja kriterija, samo je obrnut red zadataka koje BiH mora ispuniti. Kako gledate na to što se odlaže rješenje presude Sejdić-Finci? Da li je to nemoć međunarodne zajednice koliko i domaćih političara?
Begić: Mislim da nam time čine medveđu uslugu. Evropska unija se nije pokazala efikasnom u Bosni i Hercegovini, međunarodna zajednica je takođe pala potpuno na ispitu. Imate zemlju koja se nalazi u procesu evropskih integracija, a imate teški oblik diskriminacije nad njezinim građanima po osnovu etničkog porijekla, što je kršenje svih demokratskih principa i evropskih vrijednosti. To je sve posljedica neodgovornog ponašanja međunarodne zajednice.
Čini mi se da međunarodna zajednica nema konzistentnu politiku i da ponekad zapravo uopšte ne zna šta želi u Bosni i Hercegovini
Mi u Bosni i Hercegovini imamo preko 80 odluka ustavnih sudova koje nikada nisu realizovane. Većina tih odluka je konstatovana povreda Dejtonskog ustava. I pored toga, visoki predstavnik, čija je pravna odgovornost da štiti Dejtonski ustavni poredak, nikada nije osigurao provođenje odluka Ustavnog suda, nego je prepustio to na dobru volju domaćim političkim subjektima, kako će i da li će uopšte to implementirati u domaći pravni poredak.
Odatle je sve krenulo i sad dolazimo do situacije kada treba izjednačiti po nekim elementarnim pravima sve građane. I naravno, takav jedan odnos međunarodne zajednice se i dalje produžava, čineći time samo medvjeđu uslugu Bosni i Hercegovini.
Sigurno će neprovođenje takve jedne odluke voditi daljnjem etabliranju etniciteta na pojedinim teritorijama jer nema to vezivno tkivo koje se zove 'ostali', od kojih većina sebe naziva Bosancima i Hercegovicima.
Dakle, čini mi se da Evropska unija, međunarodna zajednica, visoki predstavnik, Vijeće za implementaciju mira, nemaju konzistentnu politiku i čini mi se da ponekad zapravo uopšte ne znaju šta žele u Bosni i Hercegovini.
RSE: Ustavne promjene - kada možemo očekivati da se konačno pokrene ovo teško pitanje?
Begić: Ako govorimo o promjenama Dejtonskog ustava, onda sam ja bliži ideji da prvo treba provesti Dejtonski ustav i Dejtonski mirovni sporazum, po svim njegovim aneksima, pa tek onda vidjeti da li postoji potreba i mogućnost, prije svega, da se Dejtonski ustav mijenja.
Ponoviću: imamo preko 80 odluka ustavnih sudova. Mislim da bi nosioci vlasti trebali prvo tim da se pozabave, da se provedu odluke ustavnih sudova radi povrede Ustava i ustavnog poretka ove zemlje, pa tek onda da se govori o nekoj ustavnoj reformi.
Svaka priča o ustavnoj reformi na nivou dejtonskog Ustava zapravo je vrlo dobro poznato prodavanje magle i mi svi treba da se zabavimo tom pričom, a ne ovom pričom koja život čini i tiče se posla, rješavanja egzistencijalnih pitanja itd.
Svaka priča o ustavnoj reformi na nivou dejtonskog Ustava zapravo je vrlo dobro poznato prodavanje magle
Na kraju krajeva, vi, ako aktuelnim političkim elitama oduzmete priču o reformi ustava, o provedbi odluke u slučaju Sejdić-Finci, postavlja se pitanje: šta oni mogu realno da ponude, koji su to programi koji tangiraju stvari koje čine život, egzistenciju stanovništva?
Što se tiče reforme unutar Federacije - novi ustav Federacije je napisan, on je zakočen u Parlamentu FBiH. Ja odgovorno tvrdim: da je taj ustav usvojen prije februarskih demonstracija, do demonstracija nikada ne bi došlo, jer tim ustavom dao se odgovor na niz uočenih problema koji su pri postojećim ustavnim rješenjima jednostavno nerješivi, pa i provođenje odluka Ustavnog suda FBiH i drugih sudova.
RSE: Više puta ste pomenuli neprovođenje presuda ustavnih sudova. Kako bi se mogao riješiti taj problem?
Begić: To rješenje je sadržano u prijedlogu novog Ustava Federacije, koji je sačinila radna grupa za izmjene Ustava. Ukoliko Ustavni sud konstatuje, nakon roka koji je ostavio, da njegova odluka nije provedena - ovdje govorim o entitetskom ustavnom sudu - on to notificira Centralnoj izbornoj komisiji, gdje se to lice briše iz biračkog spiska, odnosno, onemogućava mu se vršenje javnih funkcija zbog toga jer odgovorno lice nije odgovorilo na obavezu da izvršava odluke suda. To je jedan mehanizam tzv. automatizma, jer smo vidjeli da krivično-pravna zaštita jednostavno ne funkcioniše.
