Tri UN-ove agencije – UNDP, UNICEF i UNHCR – predstavile su rezultate pred tri godine obavljenog istraživanja o uvjetima života Roma u Hrvatskoj, i nalazi nisu zadovoljavajući – od pravnog statusa, preko imovnog stanja i obrazovanja do uvjeta života. „Popis iz 2011 na kojem se gotovo 17.000 hrvatskih građana izjasnilo kao Romi pokazuje znatan porast te populacije prema rezultatima Popisa iz 2001, vjerojatno zbog znatno povoljnije klime u društvu i više dostupnih prava“, kazala je urednica i jedna od autorica Dunja Potočnik. Međutim, prevelik broj ima ih neriješen pravni status.
„Oko dva posto Roma nema rodni list, znači nisu apsolutno nigdje zavedeni. Pet posto njih nema osobnu iskaznicu, a njih više od dvije trećine nema važeću putovnicu. Dakle, velik broj ljudi – između 1500 i 2000 pripadnika romske zajednice – nemaju regulirana svoja prava i vrlo ih teško ostvaruju.“
Što se tiče stanovanja, podaci su još dramatičniji.
„U Hrvatskoj se posljednjih godina doista mnogo radilo na poboljšanju stambenih uvjeta Roma, no vidimo da još uvijek preko četvrtine Roma živi u vrlo, vrlo lošim stambenim uvjetima. Znači praktički žive u slumovima, žive u uvjetima bez ikakve infrastrukture, bez sanitarnih uvjeta. U gotovo 14 posto romskih kućanstava otpad se uopće ne prikuplja. Kritičan podatak je također i to da 35 posto romskih kućanstava nema pristup pitkoj vodi, i to ne samo pristup u vlastitom kućanstvu, nego niti u dvorištu. To je doista porazna činjenica za vrijeme u kojem živimo.“
Čak 23 posto mlađih Romkinja nema nikakve kvalifikacije kao i 50 posto Romkinja u dobi 25-64 godine..Među mladom romskom populacijom nezaposleno je njih 65,1 posto. Nezaposlenost u većoj mjeri pogađa Rome iz ruralnih krajeva i žene koje su višestruko marginalizirane. Čak 17,5 posto Roma nema zdravstveno osiguranje. Računalo ima svaka peta romska obitelj, a internetski priključak svaka šesta.
Osnovnoškolskim obrazovanjem obuhvaćeno je 5470 mladih Roma, a srednjoškolskim obrazovanjem njih 580, dok je njih tridesetak na studiju. Kao reakcija na izgubljenu presudu Europskog suda za ljudska prava u Strassbourgu, kojom je Hrvatska proglašena krivom zbog segregacije, jer je u Međimurju male Rome sa nedostatnim znanjem hrvatskog jezika odvajala u posebne razrede, sada svaka škola koja uoči problem nepoznavanja jezika to prijavljuje i Ministarstvo plaća dodatno obrazovanje hrvatskog jezika. Za predškolu za male Rome kojom se nadoknađuje neznanje hrvatskog jezika izdvojeno je u prošloj godini 420.000 eura, 150.000 eura više nego godinu ranije, i time se pokriva prehranu, učitelja i didaktiku, kazala je Nada Jakir iz Ministarstva prosvjete, i podsjetila na jednu s nepravom zanemareno temu.
„Meni je jako žao da Građanski odgoj nije na velika vrata ušao u škole. On ima segment odgoja i obrazovanja za ljudska prava, a nama je to potrebno pri implementaciji na svim razinama i u svim regijama u državi.“
Ramiza Memedi iz zagrebačke Udruge žena Romkinja kaže za naš radio kako nije iznenađena nalazima istraživanja, i iz svog iskustva kaže kako su prioriteti - obrazovanje i zapošljavanje.
„Ali i oni koji su unazad nekoliko godina završili školovanje, nisu našli posao u struci. Ako mladi Romi nemaju neki svoj uzor, zaposlenog Roma u struci za koju se školovao toliko godina, onda nedostaje motivacije! Romima se ne pruža šansa. Dajte šansu i uzore mlađoj generaciji.“
Saborski zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi, za razliku od velikog broja aktivista romskih i ljudskopravaških udruga i predstavnika državnih institucija, nije prisustvovao prezentaciji rezultata istraživanja. Pojavio se tek na samom kraju i kraćim govorom obratio se nazočnima.
