U Kozarcu kod Prijedora obavljena je kolektivna dženaza sa koje su na vječni počinak u mjesna mezarja i groblje ispraćeni posmrtni ostaci 284 građanina grada Prijedora nesrpske nacionalnosti, ubijena u proteklom ratu. Najveći broj posmrtnih ostataka, 283 osobe, su bošnjačke i jedna osoba hrvatske nacionalnosti.
Posmrtni ostaci žrtava pronađeni su u Tomašici, najvećoj masovnoj grobnici otkrivenoj poslije Drugog svjetskog rata.
Najmlađa žrtva bio je 13-godišnji dječak Elvis Šarčević. Najstarija žrtva Kadirić Salih imao je 77 godina.
Enisa Duratović-Hegić jedna je od onih koja danas ukopala veliki broj rođaka. Ona se obratila prisutnima.
"Neka se više nikada i nikome ne ponovi sudbina koja je nas zadesila. Molimo Gospodara svjetova da nas u našoj borbi pomogne, da one koji su zločine počinili stigne dunjalučka kazna, ako izbjegnu onu ovozemaljsku. Utjeha nam je Bože, da Tvoj sud neće moći izbjeći", kazala je, između ostalog Duratović-Hegić.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, poručio je u obraćanju tisućama prisutnih na dženazi prijedorskim žrtvama u Kozarcu da bi zaboravljanje žrtava značilo ubiti ih po drugi put.
"Danas moramo biti ovdje, jer smo danas svi braća, jer je to naša dužnost, danas svi moramo biti tu. Ubijeni se danas opraštaju po drugi put, njih ne smijemo zaboraviti, jer ako ih zaboravimo, kao da smo ih mi ubili. Danas se sjećamo i jednog od najstarijih prava na svijetu, a to je pravo na dostojanstvo", kazao je između ostaloga Inzko.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović poručio je na kolektivnoj dženazi kako „smo danas u još jednoj dolini šehida, mjestu koje govori više od bilo kakva govora i mudrih riječi“.
“Danas sa tugom i boli spuštamo u mir mezarova u njihovoj nevinosti kukavički ubijene Prijedorčane. Danas u Prijedoru i Kozarcu, kao i neki dan u Srebrenici, pa još prije u Vlasenici, Bratuncu i Zvorniku na Drini, svjedočimo dubokom bezdanu u kojem je rođeno zlo zločina genocida. To zlo začeto je u lažnoj svetosavskoj duhovnosti i uzgajano na poljima mržnje. Sablasno je ono i zastrašujuće“, rekao je Kavazović.
Podsjetio je kako se razmjere zla genocida sve više očitavaju kako vrijeme odmiče od njegovog fizičkog činjenja, čak toliko da ga se počinju bojati i oni koji su ga činili, rekavši da su "oni koji opravdavaju zlo i sami zlo i u duhu svoga bića vide samo sotonin lik".
"Mržnja i zlo su ništavilo, to je zalazak duha i dolazak tame, bezdan koji se ne da premostiti bez Božije pomoći i iskrenog pokajanja. Ne smijemo potcijeniti snagu zla i ne smijemo mu dati ni ono mjesto koje bi nas sputalo da mu se suprotstavimo. Čovjek ima snage da pobijedi zlo. Taj karcinom duše moguće je riječiti vjerom, kajanjem i bogobojaznošću“, poručio je reis.
Odlukom Vlade Federacije BiH na prostoru ovog entiteta u nedelju je dan žalosti za žrtvama zločina koje su pronađene u grobnici Tomašica, a danas ukopani u mjestima širom Bosanske Krajine.
Međunarodni krivični tribunal za zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije (ICTY) i Sud Bosne i Hercegovine dosad su za zločine počinjene tokom proteklog rata u Prijedoru pravosnažno osudili 26 osoba na ukupno 422 godine zatvora. Za zločine u najzloglasnijim logorima u toj regiji - Omarska, Keraterm i Trnopolje, koji su rasformirani krajem augusta 1992. godine, osuđeno je 14 osoba na ukupno 182 godine zatvora.
