Na referendumu u nedjelju većina hrvatskih građana koji su izišli na glasanje odlučila je da se hrvatski Ustav dopuni definicijom braka kao zajednice muškarca i žene. Ova odluka nije iznenađujuća, kaže u prvom komentaru predsjednik Ivo Josipović.
Hrvatski građani su na referendumu izglasali da se hrvatski Ustav dopuni definicijom braka kao životne zajednice muškarca i žene. Prema podacima sa 99,36 posto biračkih mjesta, 65,75 posto izišlih građana glasalo je za ustavno definiranje braka kao zajednice muškarca i žene, a 33,63 posto izišlih građana glasalo je protiv unošenja u Ustav takve definicije. U dvije županije – Istarskoj i Primorsko-goranskoj – opcija „protiv“ dobila je više glasova nego opcija „za“, a primjerice u Zagrebu opcija „protiv“ izgubila je za dlaku. Sjeverozapadna Hrvatska – Varaždin i Čakovec – također su u nadmoćnom postotku glasali „protiv“.
Predsjednik Ivo Josipović najavio je već tijekom glasanja da ova referendumska odluka, nakon što bude unesena u Ustav, neće imati neke značajnije posljedice u stvarnom životu, a premijer Zoran Milanović najavio je da zakon o životnom partnerstvu, koji će LGBT zajednicama dati sva prava osim mogućnosti posvajanja djece i naziva „brak“ , kreće u proceduru najkasnije za tjedan ili dva.
„Za one koji su pratili situaciju, ovaj rezultat nije iznenađenje“, kazao je u prvom komentaru predsjednik Ivo Josipović.
„Prema tome, ono što očekujem da, bez obzira što je referendum završio ovako kako je završio, da taj referendum koji mnogi ga smatramo nepotrebnim, koji je zadržao na određenoj simboličkoj razini podjelu po kvaliteti braka između muškarca i žene, mogućnost istospolnog partnerstva, da neće biti onih zapreka da podržimo onaj zakon koji će jamčiti pravnu sigurnost i ravnopravnost istospolnim zajednicama. Znamo da Vlada Republike Hrvatske priprema nacrt zakona koji bi trebao na jedan pravedan i dostojan način urediti te zajednice i nadam se da će tu cijelo hrvatsko društvo biti ujedinjeno oko toga.“
Udar na osobne slobode i prava
Potporu zakonu o registriranom partnerstvu daje i HDZ-ov europarlamentarac Davor Ivo Stier. Prvi komentar nepotpunih rezultata referenduma za RSE daje aktivist kampanje „Građani glasaju protiv“ Duje Prkut.
„Najbitnija pouka je da je izlaznost iznimno, iznimno niska, što zapravo ukazuje na to da je naša teza da ovo pitanje ne zavrjeđuje da bude referendumsko se i potvrdila. Zapravo, većina građana Republike Hrvatske nije imala nikakav poriv da to pravo koje imaju kao većina još dodatno potvrdi u Ustavu. Ono što je, zapravo, problematično je da je velik broj građana ostao kod kuće i zapravo omogućio da se napravi jedan udar na osobne slobode i prava, ali ono što je najgore – jedan udar na ljudsko dostojanstvo svakog pojedinca, jer je to ono što ne smijemo dopustiti. Ako ne želimo da nitko nama ne nameće vrijednosti, onda moramo stati u obranu onih kojima se nameću vrijednosti."
Prkut pozdravlja skoro donošenje zakona o registriranom partnerstvu, ali najavljuje i dalje akcije – od obavezne izmjene referendumskog zakonodavstva do kampanje građanskog odgoja.
U ime LGBT zajednice oglasila se udruga Zagreb pride, koja u priopćenju kaže kako je obiteljski život istospolnih zajednica – sa djecom i bez njih – činjenica našeg društva, koju nikakav ustavni amandman, nikakav referendum niti manipulacija ne mogu promijeniti, i da klerikalni pokret „U ime obitelji nije ništa promijenio osim što je potaknuo nevjerojatnu količinu netrepeljivosti i potrošio 50 milijuna narodnog novca.
Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Zoran Kurelić za RSE smješta Hrvatsku u europski kontekst što se tiče zakonskog normiranja LGBT zajednica, nakon ove referendumske odluke koja je po njegovoj ocjeni de facto – ustavna zabrana totalnog izjednačavanja hetero i LGBT zajednice.
„Jedina zemlja koja će biti ista kao mi je – Mađarska. Mađarska od 2011. ima ustavnu zabranu izjednačavanja gay i straight braka, ali ima i ono što ćemo mi dobiti za dva tjedna – zakon o životnom partnerstvu. Prema tome, mi se nalazimo, da kažem precizno, između tranzicijskih istočnih i zapadnih zemalja, pod pretpostavkom da za dva tjedna prođe zakon. To znači da se nalazimo između Zapada i Balkana ili, najjednostavnije, nalazimo se civilizacijski na Zapadnom Balkanu.“
Hrvatski građani su na referendumu izglasali da se hrvatski Ustav dopuni definicijom braka kao životne zajednice muškarca i žene. Prema podacima sa 99,36 posto biračkih mjesta, 65,75 posto izišlih građana glasalo je za ustavno definiranje braka kao zajednice muškarca i žene, a 33,63 posto izišlih građana glasalo je protiv unošenja u Ustav takve definicije. U dvije županije – Istarskoj i Primorsko-goranskoj – opcija „protiv“ dobila je više glasova nego opcija „za“, a primjerice u Zagrebu opcija „protiv“ izgubila je za dlaku. Sjeverozapadna Hrvatska – Varaždin i Čakovec – također su u nadmoćnom postotku glasali „protiv“.
Predsjednik Ivo Josipović najavio je već tijekom glasanja da ova referendumska odluka, nakon što bude unesena u Ustav, neće imati neke značajnije posljedice u stvarnom životu, a premijer Zoran Milanović najavio je da zakon o životnom partnerstvu, koji će LGBT zajednicama dati sva prava osim mogućnosti posvajanja djece i naziva „brak“ , kreće u proceduru najkasnije za tjedan ili dva.
„Za one koji su pratili situaciju, ovaj rezultat nije iznenađenje“, kazao je u prvom komentaru predsjednik Ivo Josipović.
„Prema tome, ono što očekujem da, bez obzira što je referendum završio ovako kako je završio, da taj referendum koji mnogi ga smatramo nepotrebnim, koji je zadržao na određenoj simboličkoj razini podjelu po kvaliteti braka između muškarca i žene, mogućnost istospolnog partnerstva, da neće biti onih zapreka da podržimo onaj zakon koji će jamčiti pravnu sigurnost i ravnopravnost istospolnim zajednicama. Znamo da Vlada Republike Hrvatske priprema nacrt zakona koji bi trebao na jedan pravedan i dostojan način urediti te zajednice i nadam se da će tu cijelo hrvatsko društvo biti ujedinjeno oko toga.“
Udar na osobne slobode i prava
Potporu zakonu o registriranom partnerstvu daje i HDZ-ov europarlamentarac Davor Ivo Stier. Prvi komentar nepotpunih rezultata referenduma za RSE daje aktivist kampanje „Građani glasaju protiv“ Duje Prkut.
„Najbitnija pouka je da je izlaznost iznimno, iznimno niska, što zapravo ukazuje na to da je naša teza da ovo pitanje ne zavrjeđuje da bude referendumsko se i potvrdila. Zapravo, većina građana Republike Hrvatske nije imala nikakav poriv da to pravo koje imaju kao većina još dodatno potvrdi u Ustavu. Ono što je, zapravo, problematično je da je velik broj građana ostao kod kuće i zapravo omogućio da se napravi jedan udar na osobne slobode i prava, ali ono što je najgore – jedan udar na ljudsko dostojanstvo svakog pojedinca, jer je to ono što ne smijemo dopustiti. Ako ne želimo da nitko nama ne nameće vrijednosti, onda moramo stati u obranu onih kojima se nameću vrijednosti."
Prkut pozdravlja skoro donošenje zakona o registriranom partnerstvu, ali najavljuje i dalje akcije – od obavezne izmjene referendumskog zakonodavstva do kampanje građanskog odgoja.
U ime LGBT zajednice oglasila se udruga Zagreb pride, koja u priopćenju kaže kako je obiteljski život istospolnih zajednica – sa djecom i bez njih – činjenica našeg društva, koju nikakav ustavni amandman, nikakav referendum niti manipulacija ne mogu promijeniti, i da klerikalni pokret „U ime obitelji nije ništa promijenio osim što je potaknuo nevjerojatnu količinu netrepeljivosti i potrošio 50 milijuna narodnog novca.
Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Zoran Kurelić za RSE smješta Hrvatsku u europski kontekst što se tiče zakonskog normiranja LGBT zajednica, nakon ove referendumske odluke koja je po njegovoj ocjeni de facto – ustavna zabrana totalnog izjednačavanja hetero i LGBT zajednice.
„Jedina zemlja koja će biti ista kao mi je – Mađarska. Mađarska od 2011. ima ustavnu zabranu izjednačavanja gay i straight braka, ali ima i ono što ćemo mi dobiti za dva tjedna – zakon o životnom partnerstvu. Prema tome, mi se nalazimo, da kažem precizno, između tranzicijskih istočnih i zapadnih zemalja, pod pretpostavkom da za dva tjedna prođe zakon. To znači da se nalazimo između Zapada i Balkana ili, najjednostavnije, nalazimo se civilizacijski na Zapadnom Balkanu.“
