Vikend - podne je u Neumu... Naoko uobičajen turistički dan, međutim, u Neumu ne kriju određenu dozu osjećaja neizvjesnosti zbog ulaska Hrvatske u Evropsku uniju. Na šetalištu punom raznih prodavnica i suvenirnica, evo šta nam je jedan od prodavača rekao:
„Strašno teško je raditi i živjeti ovdje. Ali nije to samo vezano za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, već je to vezano sa problemima ovamo, unutar BiH, što je to sve nespremno.“
U organizaciji turističkih radnika Neuma kažu da još niko pouzdano ne zna šta će ulazak Hrvatske u EU značiti za taj kraj, koji se najviše i oslanja na tu susjednu zemlju. Informacije koje imaju govore da problema prilikom prolaska ka Dubrovniku ne bi trebalo biti.
„Vi ćete moći iz Neuma ići prema Hrvatskoj, međutim, ako hoćete da idete u Mostar ili Čapljinu, prema unutrašnjosti zemlje preko Hrvatske, na Doljanima će vam biti rampa i moraćete dosta čekati“, kaže prvi čovjek udruženja turističkih radnika Neuma, Davor Krešić.
Zato je Neum, kažu mještani, “osuđen” na cestu koja to mjesto spaja sa Čapljinom i Stocem preko Svitave. Nazivaju je “kozjom” stazom, a o kakvom se putu radi, uvjerili smo se i sami. Riječ je o cesti kojom se od Čapljine do Neuma putuje oko sat vremena. Put je pun krivina, nalazi se usred hercegovačkog krša, a na pojedinim mjestima je nemoguće da se dva luksuzna vozila mimoiđu.
„To se u biti ne može nazvati cestom, to je nekakva nužna cesta, nužno zlo. Mi da imamo tu cestu uređenu, nas uopće ne bi bilo briga što Hrvatska ulazi u Evropsku uniju“, pojašnjava Krešić.
Neum čak ne može iskoristiti ni činjenicu da je Hrvatska morala uvesti vize Rusiji, na primjer. Ruske agencije zanima bh. more, ali kako doći do Neuma?
„Oni kad su vidjeli tu cestu – Neum im se kao mjesto itekako sviđa – međutim, pitanje je sad šta će biti njihova odluka – zbog te ceste“, smatra Davor Krešić.
Stručnjaci upozoravaju da se već godinama znalo da će Hrvatska postati članica EU. Uprkos tome, dolazak Evropske unije na bh. granice dočekali smo nespremni. Tako će najviše trpjeti izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla, kaže prvi čovjek Privredne komore Federacije BiH, Jago Lasić:
„Ono gdje ćemo sigurno imati sada gubitak, to je u proizvodnji i preradi mlijeka i u mesu i mesnim prerađevinama.“
BiH nije spremila potrebne kvalitete i procedure koje zahtijevaju pravila u EU, podsjeća Lasić. Sada je pitanje šta će se dogoditi sa oko 110 miliona eura roba, koje je BiH plasirala na hrvatsko tržište.
„To znači da će to ostati za domaće tržište, ili ovaj nanovo potpisani sporazum sa EFTA-om, to su zemlje Norveška, Švicarska, Lihtenštajn i Island, a vi sami znate da je tamo jako teško doći“, kaže Lasić.
Suština je u tome da sa Evropom nešto potpišemo i onda to ne poštujemo. Jago Lasić, iz Privredne komore Federacije BiH o tome kaže:
„Mi smo zadnjih deset godina od CEFTA-e, pa i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine, prihvatili pravila evropskog ponašanja, ali ništa nismo napravili da se evropski ponašamo.“
Slično je i sa graničnim prelazima kakve je tražila Evropska unija. Lasić o tome pita:
„Mi smo završili granični prelaz i uskladićemo ga s Evropom za pola godine. A gdje nam je bilo devet i po godina prije? Znali smo mi i onda da će nam Evropa doći na granicu.“
A kada se godinama dobro radi i priprema, onda ulazak Hrvatske u EU nije nedostatak, nego prednost. Primjer je poznata bh. firma Violeta iz Gruda, koja proizvodi higijenske potrepštine.
„Što se tiče izvoza, bit će lakše jer ćemo imati samo jednu granicu. Mi inače izvozimo puno u evropske zemlje, i tu ćemo imati neke uštede“, pojašnjava predsjednik uprave Violete, Petar Ćorluka.
Vratimo se Neumu, gdje kažu da se lokalna zajednica sama nije mogla pripremiti za ulazak Hrvatske u EU, pa će zbog nedostatka adekvatnog puta ka unutrašnjosti BiH, ostati neiskorištene strožije procedure ulaska u susjednu zemlju. Prodavač, s kojim smo razgovarali, kaže:
„Izolirani smo i turizam nam traje dva mjeseca umjesto pet.“
Kako bi se stvari dalje mogle odvijati, evo šta kažu neki od turističkih radnika na ulici:
„Iskreno, ja mislim što se tiče turista iz Bosne i Hercegovine, da će Neum napredovati bar po tom pitanju. Što se tiče drugih turista, Poljaka, Nijemaca, možda će oni malo zaobići Neum ovaj put.“
„Ma ne znam, ova mi je sezona bolja jer neće imati svi putovnice, ali – koliko će biti bolje, koliko neće...“
Džemal iz Zenice, koji radi u Neumu dodaje: „Pogotovo za Bosance koji idu na Metković, na granični prelaz, pooštrene su kontrole, ako nemaš određenu svotu novca nećeš moći proć'. Mene su lično isto kopali, skinuli su me do gole kože.“
A šta kažu gosti?
Turist: Iz Sarajeva smo.
RSE: Kako ste prešli granicu?
Turist: Odlično. Nije bilo nikakvih problema.
RSE: Zašto baš Neum?
Turist: Pa ne znam, došli smo samo na vikend, pa nam je bio najbliži. Neum, najbolje.
RSE: Hoće li po vašem mišljenju biti još veća posjeta Neumu nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju?
Turist: Ja mislim da hoće. Papiri i to. Ja mislim da hoće. Mislim da će biti dosta problema što se tiče ljetne sezone, za papire i to, za ulazak u Hrvatsku. Lakše je svima doći prema Neumu preko Svitave, recimo, djeca koja nemaju pasoš, ko nema lične. Zbog toga.
„Strašno teško je raditi i živjeti ovdje. Ali nije to samo vezano za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, već je to vezano sa problemima ovamo, unutar BiH, što je to sve nespremno.“
U organizaciji turističkih radnika Neuma kažu da još niko pouzdano ne zna šta će ulazak Hrvatske u EU značiti za taj kraj, koji se najviše i oslanja na tu susjednu zemlju. Informacije koje imaju govore da problema prilikom prolaska ka Dubrovniku ne bi trebalo biti.
„Vi ćete moći iz Neuma ići prema Hrvatskoj, međutim, ako hoćete da idete u Mostar ili Čapljinu, prema unutrašnjosti zemlje preko Hrvatske, na Doljanima će vam biti rampa i moraćete dosta čekati“, kaže prvi čovjek udruženja turističkih radnika Neuma, Davor Krešić.
Zato je Neum, kažu mještani, “osuđen” na cestu koja to mjesto spaja sa Čapljinom i Stocem preko Svitave. Nazivaju je “kozjom” stazom, a o kakvom se putu radi, uvjerili smo se i sami. Riječ je o cesti kojom se od Čapljine do Neuma putuje oko sat vremena. Put je pun krivina, nalazi se usred hercegovačkog krša, a na pojedinim mjestima je nemoguće da se dva luksuzna vozila mimoiđu.
„To se u biti ne može nazvati cestom, to je nekakva nužna cesta, nužno zlo. Mi da imamo tu cestu uređenu, nas uopće ne bi bilo briga što Hrvatska ulazi u Evropsku uniju“, pojašnjava Krešić.
Neum čak ne može iskoristiti ni činjenicu da je Hrvatska morala uvesti vize Rusiji, na primjer. Ruske agencije zanima bh. more, ali kako doći do Neuma?
„Oni kad su vidjeli tu cestu – Neum im se kao mjesto itekako sviđa – međutim, pitanje je sad šta će biti njihova odluka – zbog te ceste“, smatra Davor Krešić.
Stručnjaci upozoravaju da se već godinama znalo da će Hrvatska postati članica EU. Uprkos tome, dolazak Evropske unije na bh. granice dočekali smo nespremni. Tako će najviše trpjeti izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla, kaže prvi čovjek Privredne komore Federacije BiH, Jago Lasić:
„Ono gdje ćemo sigurno imati sada gubitak, to je u proizvodnji i preradi mlijeka i u mesu i mesnim prerađevinama.“
BiH nije spremila potrebne kvalitete i procedure koje zahtijevaju pravila u EU, podsjeća Lasić. Sada je pitanje šta će se dogoditi sa oko 110 miliona eura roba, koje je BiH plasirala na hrvatsko tržište.
„To znači da će to ostati za domaće tržište, ili ovaj nanovo potpisani sporazum sa EFTA-om, to su zemlje Norveška, Švicarska, Lihtenštajn i Island, a vi sami znate da je tamo jako teško doći“, kaže Lasić.
Suština je u tome da sa Evropom nešto potpišemo i onda to ne poštujemo. Jago Lasić, iz Privredne komore Federacije BiH o tome kaže:
„Mi smo zadnjih deset godina od CEFTA-e, pa i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine, prihvatili pravila evropskog ponašanja, ali ništa nismo napravili da se evropski ponašamo.“
Slično je i sa graničnim prelazima kakve je tražila Evropska unija. Lasić o tome pita:
„Mi smo završili granični prelaz i uskladićemo ga s Evropom za pola godine. A gdje nam je bilo devet i po godina prije? Znali smo mi i onda da će nam Evropa doći na granicu.“
A kada se godinama dobro radi i priprema, onda ulazak Hrvatske u EU nije nedostatak, nego prednost. Primjer je poznata bh. firma Violeta iz Gruda, koja proizvodi higijenske potrepštine.
„Što se tiče izvoza, bit će lakše jer ćemo imati samo jednu granicu. Mi inače izvozimo puno u evropske zemlje, i tu ćemo imati neke uštede“, pojašnjava predsjednik uprave Violete, Petar Ćorluka.
Vratimo se Neumu, gdje kažu da se lokalna zajednica sama nije mogla pripremiti za ulazak Hrvatske u EU, pa će zbog nedostatka adekvatnog puta ka unutrašnjosti BiH, ostati neiskorištene strožije procedure ulaska u susjednu zemlju. Prodavač, s kojim smo razgovarali, kaže:
„Izolirani smo i turizam nam traje dva mjeseca umjesto pet.“
Kako bi se stvari dalje mogle odvijati, evo šta kažu neki od turističkih radnika na ulici:
„Iskreno, ja mislim što se tiče turista iz Bosne i Hercegovine, da će Neum napredovati bar po tom pitanju. Što se tiče drugih turista, Poljaka, Nijemaca, možda će oni malo zaobići Neum ovaj put.“
„Ma ne znam, ova mi je sezona bolja jer neće imati svi putovnice, ali – koliko će biti bolje, koliko neće...“
Džemal iz Zenice, koji radi u Neumu dodaje: „Pogotovo za Bosance koji idu na Metković, na granični prelaz, pooštrene su kontrole, ako nemaš određenu svotu novca nećeš moći proć'. Mene su lično isto kopali, skinuli su me do gole kože.“
A šta kažu gosti?
Turist: Iz Sarajeva smo.
RSE: Kako ste prešli granicu?
Turist: Odlično. Nije bilo nikakvih problema.
RSE: Zašto baš Neum?
Turist: Pa ne znam, došli smo samo na vikend, pa nam je bio najbliži. Neum, najbolje.
RSE: Hoće li po vašem mišljenju biti još veća posjeta Neumu nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju?
Turist: Ja mislim da hoće. Papiri i to. Ja mislim da hoće. Mislim da će biti dosta problema što se tiče ljetne sezone, za papire i to, za ulazak u Hrvatsku. Lakše je svima doći prema Neumu preko Svitave, recimo, djeca koja nemaju pasoš, ko nema lične. Zbog toga.