Reakcije na hapšenje Keljmendija: Zadat udarac kriminalu u regiji

Bosna i Hercegovina čeka da joj bude isporučen Naser Keljmendi, za kojim je ta zemlja raspisala potjernicu i na osnovu koje je uhapšen na Kosovu. BiH ga, naime, tereti za ubistvo Ramiza Delalića Ćele, trgovinu drogom i druga krivična djela. Istovremeno, „prsti“ Keljmendijeve organizacije sežu i u Crnu Goru i u Srbiju. U Crnoj Gori, kako se spekuliše, ima logistiku i zaštitu samog političkog vrha, a u Srbiji se smatra glavnim finansijerom i organizatorom prometa heroina.

Iako BiH nije priznala Kosovo, vjeruje se da će se u najskorijem roku naći mehanizmi za njegovo izručenje, najvjerovatnije preko međunarodnih institucija na Kosovu, kaže ministar pravde BiH Bariša Čolak.

„Mi imamo izvjesnu suradnju sa Kosovom. Ona se odvija putem EULEKS-a. Dakle, međunarodnu pravnu pomoć tako ostvarujemo. Bez obzira koliko je ovaj slučaj težak, kompleksan i kompliciran, ne bi smio biti problem to što mi nemamo diplomatske odnose i što nismo u posjedu bilo kakvih potpisanih sporazuma, ali to ovisi, naravno, prije svega od Kosova, od pravosudnih organa i vlasti na Kosovu - hoće li oni izručiti Keljmendija Bosni i Hercegovini ili ne. Ja vam sad ne mogu potvrditi kakvi su njihovi zakoni, kakav je ustav, je li on dopušta izručenje vlastitih državljana ili ne, postoje li neke zakonske zapreke ili ne. A naravno da je tu bitna i politička volja“, kaže Čolak.

Ne samo što je označen kao najveći narko bos i najopasnija osoba u Evropi po američke interese, Naser Keljmendi za Interpol je i osoba koja godinama pere novac, zelenari i ubija na Balkanu. Tužilaštvo BiH u okviru akcije “Lutka”, koja je provedena prošle godine i u kojoj je uhapšeno 18 osoba, Keljmendija sumnjiči za ubistvo Ramiza Delalića Ćele, trgovinu drogom i druga krivična djela.

„Naser Keljmendi, osumnjičeni, pod istragom je Tužiteljstva BiH zbog krivičnih djela organiziranog kriminala u vezi sa neovlaštenim prometom opojnih droga i krivičnim djelom ubistva. Tužiteljstvo BiH će pokrenuti aktivnosti u skladu sa zakonom, zajedno sa drugim pravosudnim i policijskim institucijama u našoj zemlji, u pravcu izručenja osumnjičenog pravosuđu BiH“, rekao je glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić.

Koja su sve nedjela rasvijetljena u najvećoj akciji razbijanja regionalnog kriminalnog lanca naveo je direktor Agencije za istrage i zaštitu BiH Goran Zubac, nakon okončanja operacije “Lutka”.

„U potpunosti smo dokumentovali ubistvo Delalića Ramiza, teško ubistvo Govedarice Borisa, teško ubistvo Mačar Vladimira, Blaškić Milana i Magazin Rade, također i teško ubistvo u vezi sa pokušjem podstrekavanja Ždrale Đorđe u tri pokušaja“, naveo je Zubac.

Ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić zahvalio se vlastima Kosova, ali i državnoj Obavještajno sigurnosnoj agenciji na pomoći i hapšenju Keljmendija:

“Mi smo, nažalost, u toj depeši dobili informaciju da kosovski zakon ne dozvoljava izručenje njihovih građana da im se sudi u drugim zemljama, ali ćemo učiniti sve putem međunarodne pravne pomoći da se suđenje ipak dogodi u Sarajevu i da se on isporuči Bosni i Hercegovini.“

Nova stranica u vladavini zakona

Keljmendi je neposredno prije nego što će policijske snage prošle godine upasti u njegov hotel Casa Grande u Sarajevu pobjegao u Crnu Goru, a potom na Kosovo.

Špekulisalo se i o tome da se nalazi u Dubaiju. Ono što je najviše zaintrigiralo javnost bilo je kako je Keljmendi izbjegao hapšenje, tim prije što je u akciji uhapšen i Bojan Cvijan, bivši šef odjela za narkotike u SIPA-i. Djelimičan odgovor za RSE dao je tadašnji ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović.

“Mi smo imali institucionalnu zaštitu tipa Keljmendija u strukturama sigurnosti u BiH“, rekao je Ahmetović.

Sada već bivši ministar za naš radio procjenjuje kako bi ovo hapšenje moglo označiti da se staje ukraj regionalnom organizovanom kriminalu, ali i kraj političkog mentorstva kriminalnim organizacijama:

“Ne postoji nijedan kriminalac u BiH sa nekim jačim kapacitetom koji na određeni način nema zaštitu od pojedinaca u pravosudnom i političkom sistemu BiH. Samo razotkrivanje pojedinaca i osoba koje na bilo koji način štite bilo kog kriminalca u BiH će otvoriti novu stranicu kad su u pitanju vladavina prava i pravna država. Vjerujem da će, ukoliko dođe do sudskog procesa, ti pokazatelji i navodi koje sam vrlo često iznosio biti podastrti i činjenicama iz ovog slučaja, a vjerujem i drugih slučajeva koji su do sada procesuirani u Sudu BiH. “

Prsti ove organizacije sežu daleko van granica BiH - preko Crne Gore, Kosova i Srbije, sve do Njemačke i SAD. U Crnoj je Gori napoznatiji „Ulcinjski slučaj“. Odnosi se na to što je Keljmendiju oproštena nelegalna gradnja hotela Casa Grande u Donjem Štoju kod Ulcinja. Oprost je dobio nakon što je platio kaznu od 10.000 eura ulcinjskoj opštini. Špekulisalo se da je upravo taj grad na najujužnijoj tački Crne Gore bio baza za Keljmendijeve nelegalne poslove, za koje je navodno imao i logistiku i zaštitu iz samog političkog vrha. Baš kao i u BiH, i u Crnoj Gori je Keljmendi, po svemu sudeći, imao političke mentore.

Dejan Milovac iz Mreže za afirmaciju nevladinog sketora pojašnjava kakve bi posljedice Keljmendijevo hapšenje moglo imati po Crnu Goru.

„Smatram da je Naser Keljmendi vrlo zanimljiv svjedok i mogao bi da priča o svojim vezama u Crnoj Gori i o svojim i vezama s ostalim političarima iz regiona, ali prije svega sa samim crnogorskim vrhom, kako političkim tako i ekonomskim“, ocjenjuje Milovac.

U Srbiji Naser Keljmendi nije toliko poznat, poput Darka Šarića za kojim se još traga, ili Luke Bojovića na čije se izručenjenje iz Španije čeka, ali srbijanska ga policija smatra glavnim finansijerom i organizatorom prometa heroina, čiji put ide i preko Srbije. Kriminolog Zlatko Nikolić, iz beogradskog Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, ukazuje da je regionalnom kriminalu zadat udarac, te da je ovo hapšenje i te kako značajano i za Srbiju:

„Apsolutno je sigurno - sve ove sumnjive privatizacije i sve što se dešavalo svih ovih godina govori upravo da je ne mala već velika količina prljavog novca ušla na ovaj prostor. U svakom slučaju, čitave latifundije su, da tako kažem, napravljene od prljavog novca, tako da tog novca još uvek ima na ovom tržištu - jer čim ima priliva, čim imate trgovinu narokoticima ili šverc oružja i svega onoga čime se organizovani kriminal bavi, onda taj novac negde morate da plasirate, a to je opasnije negde gde su tržište ili bankarski sektor organizovaniji nego što je to na Balkanu.“

Keljmendi je i jedna od meta akcija "Besa", potvrdio je nedavno direktor Asocijacije šefova policija zemalja jugoistočne Evrope Zlatko Miletić, u kojoj je za dvije i po godine uhapšeno više od 440 osoba, te oduzeto preko tone narkotika. Upravo je Miletić nedavno i nagovijestio Keljmendijevo hapšenje navodeći kako se samo čeka da se zemlja u kojoj je privoli na taj korak.

Iako se radi o hapšenju jedne od najkontroverznijih ličnosti na ovom području, o Keljmendijevom hapšenju uglavnom se malo ko izjašnjava, uključujući i one koji su svojevremeno bili i najglasniji u pogledu njegovog kriminalnog djelovanja - ili su na putu zbog praznika, ili nisu u toku, ili se ne javljaju na telefon.

* Pročitajte više o Naseru Keljmendiju u specijalnom istraživanju RSE objavljenom u junu 2012. godine