Prije nego što se premijer Crne Gore Igor Lukšić i njegovi ministri svakog četvrtka okupe na sjednici Vlade, uključe kompjutere i počnu raspravu, bivši premijer i šef DPS-a Milo Đukanović dokumenta koja se odnose na aktuelnu sjednicu ima na svom stolu u štampanoj verziji.
Praksa za koju u Vladi kažu da je uobičajena, kako bi partijski šefovi pratili poštovanje koalicionog sporazuma, po mišljenju naših sagovornika ozbiljno dovodi u pitanje kredibilitet Vlade i osnažuje sumnje da se glavne odluke donose van Lukšićevog kabineta.
Generalni sekretar Vlade Žarko Šturanović, koji slovi za jednog od povjerljivijih ljudi bivšeg premijera Đukanovića, a koji je ostao da upravlja Vladinom administracijom i nakon dolaska Lukšića na premijersko mjesto, predsjedniku DPS-a Milu Đukanoviću prije svake Vladine sjednice dostavlja materijale o kojima treba da odlučuje Lukšićev kabinet.
Iako Šturanović nije objasnio koji mu propis to omogućava, listu "Vijesti" u Vladi je rečeno kako je riječ o uobičajenoj praksi od uvođenja višestranačja, a sve sa ciljem da šefovi vladajućih partija prate realizaciju koalicionih sporazuma.
Ipak, šefovi aktuelnih koalicionih partnera DPS-a iz Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative, kako su istom listu rekli za tu praksu ne znaju, lider SDP-a informiše se preko svojih ministara, ali kao predsjednik Skupštine, dok šef Bošnjačke stranke materijale dobija zato što je ministar.
Sa sistemskog aspekta to je nedopustivo, jer se time krši Uredba o Vladi, lakonski konstatuje dekan fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić.
"To govori o jednoj stvari i praktično potvrđuje onu tezu, koja je na žalost i moja teza da izvršna vlast nije institucija države i da izvršna vlast nije izvršni organ crnogorske države i društva, nego izvršni organ partije, vladajućih partija", kazao je Blažić.
Narušavanje autoriteta
Identičan stav iznosi i direktor Nevladine organizacije Centar za Monitoring Zlatko Vujović koji ističe da je riječ o neuobičajenoj i negativnoj praksi sa ciljem kontrole izvršne vlasti, a ne praćenja koalicionih sporazuma.
Članovi Lukšićeve vlade
"Koalicioni sporazumi se ostvaruju na način što će članovi izvršne vlasti, odnosno ministri odgovarati za poštovanje svojih partijskih programa. Ne vidim nikakav prostor da se prije sjednica vlade materijal dijeli, odnosno šalje predstavnicima rukovodstava političkih partija, jer se na taj način vrši kontrola rada vlade i ispunjavanja odluka. Tu se otvara takođe jedan drugi značajan problem, a to je šta se dešava sa onim materijalima vlade koji su pod znakom službene tajne? Da li se i u tom slučaju taj materijal iznosi iz vlade i dostavlja licima koja nijesu ovlašćena da tim materijalima raspolažu", kaže Vujović.
I jedan i drugi sagovornik Radija Slobodna Evropa saglasni su u ocjeni da se na taj način dodatno diskredituje ugled premijera Lukšića i dovodi u pitanje njegov i integritet njegovih ministara i dodatno potvrđuje teza da glavne odluke donosi bivši premijer u svom partijskom kabinetu.
"Nije tu diskreditovan samo premijer već čitava vlada. Nije tu bitno kada diskreditujete nekoga personalno u vladi ali je jako bitno kada na taj način diskreditujete jednu državnu instituciju. Mi izgleda nijesmo još sazreli do tog nivo da razdvojimo višeono što je politika i političko djelovanje stranaka od onoga što su institucije sistema. Ovo je samo još jedan dokaz da u Crnoj Gori već 20 godina egzistira partitokratski režim. Ako vlada želi da bude transparentna onda treba da bude transparentna prema svima i ona ne može podnositi izvještaje predsjednicima vladajućih partija, jer one ne odgovaraju vladajućim partijama nego odgovaraju parlamentu", ističe profesor Blažić.
Zlatko Vujović iz CEMI-ja ocjenjuje:
"Naravno da to utiče na narušavanje autoriteta sadašnjeg premijera, ali i ostalih članova vlade jer očigledno je, ako je suditi po ovome što je objavljeno, da su odluke vlade prejudicirane prethodnim odlukama i dogovorima van same vlade. Na izvršnu vlast na taj način ne smije da utiče nijedan faktor van nje same, jer vlada jeste ta koja ima najveću nadležnost da donosi takve odluke".
