Inicijativa za uvođenje tranzicijske pravde na fakultete
Helsinški odbor za ljudska prava RS pokrenuo je inicijativu uvođenja predmeta tranzicijska pravda u obrazovni sistem u BiH. Organizovano je nekoliko seminara i radionica za studente kako bi ih uputili u ovaj predmet.
U toku je i izrada prve knjige o tranzicijskoj pravdi na prostorima bivše Jugoslavije, a postoji i ideja da se, osim uvođenja predmeta na fakultete, organizuje i postdiplomski studij o tome.
No, samo je jedan privatni pravni fakultet koji pripada travničkom Univerzitetu od ove školske godine uveo predmet tranzicijska pravda na dodiplomskom, postiplomskom i doktorskom studiju.
Profesor Goran Šimić, sa Pravnog fakulteta u Kiseljaku, koji predaje ovaj predmet objašnjava zašto je važno njegovo uvođenje.
„Na tom predmetu će se izučavati tranzicijska pravda kakva je ona danas u svijetu, oni dosezi koje je ona postigla kako u suđenju za ratne zločine, tako i institucionalnim reformama komisija za utvrđivanje istine - dakle, kompletan zbir znanja koji je potreban za tranzicijsku pravdu do kojeg se danas u svijetu došlo“, pojašnjava Šimić.
Zarije Seizović
Tranzicijska pravda izučava se na samo dva univerziteta u Evropi, u Njemačkoj i u Švicarskoj. Budući da nema procesa pomirenja bez razumijevanja niza stubova koji čine tranzicijsku pravdu, važnost izučavanja ovog predmeta je neupitna ne samo u BiH nego i u regionu, kaže profesor na Pravnom fakultetu u Sarajevu Zarije Seizović.
„Činjenica je da generacije koje sada studiraju ili koje idu u srednju školu u vrijeme izbijanja konflikta i trajanja rata nisu bile ni rođene ili su imale tek nekoliko godina. Međutim, zbog pisanja različitih historija, imamo ih najmanje tri, zbog pisanja dnevne i periodične štampe, zbog različitih etnonacionalno obojenih medijskih perspektiva prikazivanja sukoba u bivšoj Jugoslaviji i BiH bitno je da se na jedan objektivan način mladi ljudi upoznaju sa situacijom, odnosno sa onim što se dešavalo u BiH i u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Ali ako se nađe neki zajednički modus, odnosno zajednički faktički osnov za tumačenje historije, onda je to svakako jedan korak naprijed prema pomirenju“, ocjenjuje Seizović.
Uskoro bi trebala izaći iz štampe prva knjiga o tranzicijskoj pravdi. Profesor Goran Šimić, jedan od tri autora knjige, kaže da interes za ovaj predmet postoji.
„Možda je inicijalno zamišljena ta knjiga kao udžbenik namijenjen studentima, međutim, vremenom smo ja i još dvoje koautora, odnosno neki drugi suradnici koji rade na tom udžbeniku, uvidjeli uistinu da je potrebno da napravimo jednu knjigu sa više sadržaja koji će omogućiti svim građanima BiH i drugim ljudima da se u potpunosti upoznaju sa pojmom, koji većina njih - da im postavite pitanje na ulici - pretpostavljam ne bi znali šta znači“, kaže Šimić.
Učenje na greškama iz prošlosti
Sve su to razlozi zbog kojih je Helsinški odbor za ljudska prava RS organizovao niz radionica kako bi uputili mlade ljude sa nekoliko državnih univerziteta u BiH u to šta znači pojam tranzicijska pravda i zašto je važan, kaže Aleksandra Letić iz Helsinškog odbora.
„Realizacija te ideje pokrenuta je 2010. godine u saradnji sa pet državnih univerziteta - Istočno Sarajevo, Banjaluka, Tuzla, Sarajevo i zapadni Mostar. 2010. godine smo, ustvari, imali jednu test fazu sa univerzitetima i sa studentima sa različitih fakulteta. Pokušali smo da vidimo koji bi oblik bio najprilagođeniji samim studentima i obrazovnom ciklusu kroz koji bi oni eventualno prošli u formalnom obrazovnom sistemu, tj. u visokom obrazovanju. Studenti su dali povratnu informaciju da ih zanima ta tema, da bi trebala defintivno da bude dio formalnog obrazovnog sistema. Oni su također kroz tu godinu dok su radili na tome, ne samo kroz seminare, ne samo kroz treninge nego i druge aktivnosti koje su sami inicirali i sami proveli po pitanju tranzicijske pravde, shvatili da u jednom trenutku sama država će morati te procese implementirati, ali neće imati kadrove da to iznesu na adekvatan način“, navodi Letić.
Šimić: Uistinu bih volio kada bismo predmet izučavali i na fakultetu i na postdiplomskom studiju da ljude upoznamo da postoje načini kako da se prevaziđe ono što nam se dogodilo od 1992. do 1995. godine.
Studenti koji su pohađali seminare o tranzicijskoj pravdi smatraju da bi ovaj predmet obavezno trebalo uvesti u obrazovni sistem BiH.
„Studenti uopće ne poznaju termin tranzicijska pravda, uopće ne znaju o čemu se tu govori, uopće nisu upoznati s tim pojmom. Kad smo s njima razgovarali o tome, njima je to jako bilo zanimljivo. Sve više njih je govorilo da bi se o tome trebalo više povesti računa, da jedni ne pričaju bilo je ovo, ono, neke svoje predrasude ili osobne ili što im je neko predstavio sliku rata u lažnom svjetlu, tako da treba da ima neko da im objašnjava, da ih uči u školama i na fakultetima, da nemaju lažnu sliku o tome što se dogodilo u BiH tijekom rata“, kaže Almira Hasanović.
„Jako je bitno da studenti spoznaju šta se desilo u ratu, zbog čega se desilo, da se to ne zaboravi, da se ne ponovi i da se uči iz grešaka koje su počinjene u prošlosti da bismo mogli ići naprijed i da se te sve nesuglasice među nacijama razjasne, da se jednostavno krene ka izgradnji bolje države i zajedničkom životu. Predmet bi se trebalo uvesti na fakultete - jer smo mi još uvijek država u tranziciji i uz pomoć tranzicijske pravde se rješavaju mnogobrojni problemi koji se javljaju kod država u tranziciji“, kaže Damir Muftić.
Kada će državni univerziteti prepoznatio važnost uvođenja ovog predmeta još uvijek je nepoznato, no očekivanja profesora Šimića od cijelog ovog projekta su velika.
„Uistinu ja bih volio kada bismo to izučavali i na fakultetu i na postdiplomskom studiju, da ljude upoznamo da postoje načini kako da se prevaziđe ono što nam se dogodilo od 1992. do 1995. godine i da postoje mehanizmi u svijetu, postoje primjeri koji nam mogu poslužiti da iziđemo iz onoga što smo učinili jedni drugima, sa mogućnostima prevlađivanja tih problema koji smo stvorili u prošlosti, i da u budućnosti živimo bez njih u miru i prosperitetu“ , poručuje on.
