Hrvatska je vlada Saboru uputila prijedlog zakona kojim se utvrđuje da su ništetne i bez pravnog učinka sve optužnice i presude sudova bivše JNA, bivše federacije ili Srbije koji se odnose na rat u Hrvatskoj i na hrvatske državljane.
"Ni jedna država nema pravo uplitati se u pitanja koja su u isključivoj jurisdikciji druge suverene države", naglasila je predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor, predlažući upućivanje u saborsku proceduru
zakona kojim se utvrđuje ništetnost optužnica i presuda sudova bivše JNA, bivše SFRJ i Srbije iz ratnih vremena, kojima se sumnjiči, optužuje ili osuđuje hrvatske građane.
Po tim optužnicama bio je uhićen vukovarski branitelj Tihomir Purda, hrvatski branitelj Veljko Marić uhićen je i u Beogradu osuđen na 12 godina, nedavno je stigla i optužnica za više političara i bivših političara i 40 vukovarskih branitelja za ratne zločine nad Srbima u Vukovaru, a identične probleme ima sa svojim državljanima i srpskim optužnicama i Bosna i Hercegovina.
Premijerka je podsjetila kako je Srbija 2003. godine donijela Zakon o organizaciji nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine.
„Iz odredbi tog zakona proizlazi da je Republika Srbija proširila svoju jurisdikciju za kaznena djela počinjena na teritoriju druge države, i to na način koji je - dame i gospodo - nepoznat u međunarodnom i poredbenom pravu i suprotan temeljnom načelu međunarodnog kaznenog prava – načelu teritorijalnosti“, ustvrdila je Kosor.
Premijerka je naglasila kako svatko tko je počinio zločin u Domovinskom ratu mora odgovarati, ali da je ovakvo širenje jurisdikcije Srbije - nedopustivo. Ona je podsjetila kako su slučajevi Tihomira Purde i Veljka Marića, kao i najnovija optužnica za Vukovar potresli braniteljsku populaciju.
Zaštititi hrvatske građane
Predloženi zakon propisuje kako samo hrvatska pravosudna tijela mogu procesuirati hrvatske državljane za kaznena djela ratnog zločina, a ne dovodi se u pitanje izvršavanje obaveza što ih je Hrvatska preuzela Ustavnim zakonom o suradnji s Haškim tribunalom.
Protiv prijedloga zakona glasao je jedino potpredsjednik Vlade iz redova srpske manjine Slobodan Uzelac. On je upozorio da ovakav zakon ne bi dobio suglasnost Državnog odvjetništva, jer će ga u velikoj mjeri blokirati u radu. Za njega je zakon, ako se donese, dvostruko štetan.
Slobodan Uzelac
„S jedne strane onemogućio bi progon istinskih počinitelja ratnih zločina, a s druge otežao bi i prolongirao oslobađanje od sumnje svakog nevinog čovjeka. Uz to, valja na primjer imati na umu da temeljem optužnica iz tog vremena danas u Srbiji upravo traju neki kazneni progoni za zločine počinjene pretežno prema Hrvatima tokom rata na području Republike Hrvatske. Zar zaista mislimo da takvi postupci, kao što je na primjer onaj za zločine na Ovčari, tamo nisu ni smjeli biti vođeni, ili da bi ih trebalo obustaviti?“, kazao je Uzelac.
Ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković podsjetio je da je Hrvatska, kao i neke druge države nastale raspadom socijalističke Jugoslavije tražila od Srbije da povuče sporni zakon iz 2003. godine, ali da za sada u Srbiji nema za to političke volje, nego da čak i širi njegovu primjenu.
„I naravno da je taj zakon nužan sve dok se ne postigne politički dogovor o tome da Srbija ukine svoj zakon. Mi ćemo nastaviti i dalje diplomatski djelovati, ali do tada morat ćemo koristiti i ova sredstva kako bismo zaštitili interese hrvatskih građana“, poručio je Jandroković.
"Ni jedna država nema pravo uplitati se u pitanja koja su u isključivoj jurisdikciji druge suverene države", naglasila je predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor, predlažući upućivanje u saborsku proceduru
zakona kojim se utvrđuje ništetnost optužnica i presuda sudova bivše JNA, bivše SFRJ i Srbije iz ratnih vremena, kojima se sumnjiči, optužuje ili osuđuje hrvatske građane.
Po tim optužnicama bio je uhićen vukovarski branitelj Tihomir Purda, hrvatski branitelj Veljko Marić uhićen je i u Beogradu osuđen na 12 godina, nedavno je stigla i optužnica za više političara i bivših političara i 40 vukovarskih branitelja za ratne zločine nad Srbima u Vukovaru, a identične probleme ima sa svojim državljanima i srpskim optužnicama i Bosna i Hercegovina.
Premijerka je podsjetila kako je Srbija 2003. godine donijela Zakon o organizaciji nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine.
„Iz odredbi tog zakona proizlazi da je Republika Srbija proširila svoju jurisdikciju za kaznena djela počinjena na teritoriju druge države, i to na način koji je - dame i gospodo - nepoznat u međunarodnom i poredbenom pravu i suprotan temeljnom načelu međunarodnog kaznenog prava – načelu teritorijalnosti“, ustvrdila je Kosor.
Premijerka je naglasila kako svatko tko je počinio zločin u Domovinskom ratu mora odgovarati, ali da je ovakvo širenje jurisdikcije Srbije - nedopustivo. Ona je podsjetila kako su slučajevi Tihomira Purde i Veljka Marića, kao i najnovija optužnica za Vukovar potresli braniteljsku populaciju.
Zaštititi hrvatske građane
Predloženi zakon propisuje kako samo hrvatska pravosudna tijela mogu procesuirati hrvatske državljane za kaznena djela ratnog zločina, a ne dovodi se u pitanje izvršavanje obaveza što ih je Hrvatska preuzela Ustavnim zakonom o suradnji s Haškim tribunalom.
Protiv prijedloga zakona glasao je jedino potpredsjednik Vlade iz redova srpske manjine Slobodan Uzelac. On je upozorio da ovakav zakon ne bi dobio suglasnost Državnog odvjetništva, jer će ga u velikoj mjeri blokirati u radu. Za njega je zakon, ako se donese, dvostruko štetan.
Ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković podsjetio je da je Hrvatska, kao i neke druge države nastale raspadom socijalističke Jugoslavije tražila od Srbije da povuče sporni zakon iz 2003. godine, ali da za sada u Srbiji nema za to političke volje, nego da čak i širi njegovu primjenu.
„I naravno da je taj zakon nužan sve dok se ne postigne politički dogovor o tome da Srbija ukine svoj zakon. Mi ćemo nastaviti i dalje diplomatski djelovati, ali do tada morat ćemo koristiti i ova sredstva kako bismo zaštitili interese hrvatskih građana“, poručio je Jandroković.
